Zato je i u koalicijskom sporazumu ove njemačke vlade najavljeno da će se godišnje graditi 400.000 novih stanova kako bi se većom ponudom obuzdale sve veće stanarine, ali Njemačka je daleko od tog cilja, upozorava Michael Voigtländer iz Instituta njemačkog gospodarstva (IW) u Kölnu. „Obzirom na manji broj izdanih dozvola i problema u građevini, krećemo se prije u smjeru 200.000 stanova godišnje.“ Još gore: ekonomski stručnjaci procjenjuju kako se sustavno održava manjak na tržištu stanova jer se u velegradovima u kojima i vlada nestašica gradi tek 75 posto od realne potražnje za stambenim prostorom, piše DW.

Tu nema razlike ni između institucionalnih i privatnih investitora: tako je i najveći vlasnik stambenog prostora za iznajmljivanje u ovoj zemlji, tvrtka Vonovia veoma oprezna u gradnji novih prostora i u prva tri kvartala je u čitavoj Njemačkoj završila tek 1.799 stanova. Ta tvrtka sa sjedištem u Bochumu, čiji su najveći vlasnici norveški državni fond sa 15 posto i američki investor Blackrock sa 7,4 posto doduše planira nove gradnje, ali kako nam objašnjava glasnogovornik tvrtke Marc Friedrich, „ti projekti se razvijaju samo do faze izdavanja dozvole sve dok će trajati teško stanje na tržištu".

Friedrich uvjerava novinare DW-a kako je Vonovia spremna „brzo aktivirati“ te projekte čim se stanje na tržištu popravi, ali zapravo nema znakova kako će se to dogoditi u dogledno doba. Doduše, ekonomski stručnjak Voigtländer kaže kako takve velike tvrtke u sektoru nekretnina „nisu nužno i one koje osobito mnogo grade", ali problemi su svima isti.

Ako se zbroji i trošak zemljišta i sve potrebne dozvole, prije par godina je cijena gradnje kvadratnog metra stambenog prostora bila negdje oko 3.000 eura, „a sad je negdje 5.000 eura zajedno sa zemljištem. Da bi pokrili naše troškove naši podstanari bi trebali plaćati 20 eura po četvornom metru“, kaže glasnogovornik Vonovie – a to je jednostavno previše skupo i nije cilj poslovanja ove tvrtke. Usporedbe radi, trenutno je prosječna visina stanarine ovog vlasnika nekretnina 7,60 eura po četvornom metru.

Naravno da po toj cijeni vlada prava jagma za njihovim stanovima i tehnički uzevši, svih 490.000 stanova koje ima ova tvrtka su iznajmljeni. „Za svaki stan koji ponudimo na tržištu u najkraćem roku dobijemo na stotine upita. Na primjer, u Berlinu je potražnja osobito velika“, kaže nam Friedrich.

„Tehnički“ znači da se tu broji i oko dva posto - dakle u ovom slučaju nekih 9.800 stanova - koji su doduše prazni, ali su u njima nužni građevinski popravci i sanacija, što je opet i obzirom na trenutne cijene u građevini, investicija u koju se Vonovia ne žuri upustiti.

Jer osim cijene gradnje, problem su i trenutne kamate na kredite. Vonovia je u proteklom razdoblju intenzivno širila svoj fond nekretnina i te akvizicije je uglavnom platila pozajmicama. To znači da su i dugovi tvrtke prilični i jedini izlaz jest prodati dio svog stambenog fonda i udjele u tvrtkama za nekretnine: već u tekućoj poslovnoj godini je jedino prodajom došla do 3,7 milijardi eura, a kako je najavio direktor Vonovia Rolf Buch na Bloombergu, Vonovia će i sljedeće godine prodati svojih nekretnina u vrijednosti od oko 3 milijarde eura jer se ne nadaju bitnom smanjenju kamata.

Naravno, privatna tvrtka i tu najprije misli na vlastitu dobit: na stanovima se odlično zarađuje tako da njih želi i zadržati. No Vonovia bi rado prodala poslovne prostore u njenom vlasništvu gdje je i potražnja mnogo manja, a tu su i starački domovi kojih bi se rado riješila. Jer tvrtka mora misliti na dividendu koju će platiti vlasnicima – a ona je prilična: Vonovia je 2022. ostvarila promet od 5,4 milijardi eura, a ostvarena dobit je bio 1,8 milijardi.

U svakom slučaju, stanarima se crno piše: sve dok se gradi manje stanova nego što ih se traži, stanarine će rasti. Tako i direktor Vonovie procjenjuje da će rasti i potražnja za stanovima i same stanarine, a kriza će potrajati barem do 2025., izjavio je Buch novinarima Bloomberga.