'Izlaskom turizma iz recesije više će profitirati bliža odredišta jer će turisti više ostajati na svojim kontinentima, regijama, čak i u svojim zemljama, a manje nego dosad će putovati u daleke destinacije', istaknuo je na jučerašnjoj multimedijskoj konferenciji o turizmu NeoTour Bob Cotton, voditelj British Hospitality Association, glavnog britanskog udruženja hotelijera i restoratera. Hrvatskim turističkim djelatnicima poručio je da u svom marketingu i promociji više iskoriste to što nisu u eurozoni
'Da bi turizam bio uspješan, mora biti jednostavan, što podrazumijeva poštivanje osnovnih principa turističkog poslovanja, imati dobru uslugu, hotelske i/ili druge smještajne kapacitete, mogućnost šopinga, turističke rute te sigurnost', rekao je Cotton označivši turizam kao priču o uspjehu 20. stoljeća. Izrazio je uvjerenje da će se uspjeh turističke industrije nastaviti i u 21. stoljeću, jer taj sektor kao nijedan drugi stvara rast kako u prihodima, tako i u zapošljavanju i nizu drugih elemenata.
Iako je vrijeme krize bilo pomalo stagnirajuće za sektor, još od kraja prošle godine na globalnoj razini primjetan je oporavak te se očekuje da će ova godina ipak donijeti nešto bolje rezultate od lanjskih. Pritom nitko ne očekuje da će godina poslovno biti lakša od prošle, ali se očekuje povećan fizički turistički promet.
Time se još jednom pokazalo da je turizam otporan na teškoće, ljudi vole i moraju putovati, pa i unatoč terorizmu, prirodnim nepogodama, klimatskim promjenama i recesiji te nesigurnosti koja iz svega toga proizlazi, ističe Cotton. Takav stav potvrđuje primjerima New Yorka, Londona i Madrida, za koje kaže da su tri turistički najuspješnija grada u svijetu, a sva tri su imala teške terorističke napade i unatoč tome stalno bilježe turistički rast.
RAST ĆE SE NASTAVITI, ALI UZ PROMJENE
Cotton procjenjuje da će se rast u turističkoj industriji u svijetu neminovno nastaviti i u idućim godinama, ali uz promjene, tako što će se s Amerika, Australija i Europe više prebaciti na nove hit turističke svjetske regije Indiju i Kinu tj. općenito Aziju i Afriku.
Važnost tih regija i njihovih odredišta nitko ne bi smio u turizmu podcijeniti jer će osim na turizam imati velik utjecaj i na svjetsko gospodarstvo u cjelini u idućih 20 do 30 godina.
Cotton smatra da će generalno ipak više profitirati bliža odredišta jer će se smanjiti daleka putovanja te će turisti više ostajati na svojim kontinentima, regijama, čak i u svojim zemljama, a manje nego dosad putovati u daleke destinacije.
Uvjeren je i da za europski turizam ključno tržište sve više ili ponovo postaju upravo same europske zemlje, koje će Europljani i više posjećivati nego one izvan Europe. U tom smislu podržava i poticanje ljudi da ostanu i uživaju u ljepotama svoje zemlje, a to posebno misli i za poslovnu klijentelu čijim je kompanijama postalo preskupo organizirati skupove ili slati svoje ljude izvan zemlje.
HRVATSKOJ JE PREDNOST ŠTO NIJE U EUROZONI
I Bob Cotton je, kao i brojni drugi svjetski stručnjaci iz različitih sektora koji sve češće gostuju na konferencijama i skupovima u Hrvatskoj, za nas imao poruku.
S obzirom da dolazi iz Velike Britanije gdje je devalvacija funte dosegla i 30 posto, a time Britancima znatno poskupjela odredišta u eurozoni i obratno, onima iz eurozone pojeftinila Britaniju, Cotton poručuje hrvatskim turističkim djelatnicima da u svom marketingu i promociji više iskoriste to što nisu u eurozoni.
To je za Britance dosta važan vrijednosni podatak, koji je primjerice prošle godine uz povoljne cijene i ciljani marketing vrlo uspješno iskoristila Turska. Tamo je otišlo lani više Britanaca nego prije, a Turska se, osim što je bila hit u Londonu, svrstala i na drugo mjesto odredišta, iza Španjolske. Pritom nije promovirala ni kulturu ni išta drugo što ima osim sunca i novih hotelskih odmarališta u kojima gost ima ponudu 'all inclusive'.
Dakle, kako kaže Cotton, 'nikad nije bilo bolje vrijeme da se ljudi potaknu na dolazak u Hrvatsku, stoga naglasite da niste u eurozoni, i to ne samo u promociji za Britaniju nego i na drugim tržištima'.
U promociji turističke ponude potrebno je isticati i onu za poslovni sektor i onu za odmorišne goste, ali ih treba i precizno razgraničiti, jer su to različite vrste, od kojih prva prodaje korist i dobit, a druga prednosti i ljepote zemlje.
U turističko poslovanje svakako treba više uključiti informacijsko-komunikacijske tehnologije, internet, društvene mreže portale i slično, te posebno online oglašavanje i prodaju, jer se time postižu velike uštede i novca i vremena, a može se stvoriti i bolja komunikacija s klijentima, dodao je Cotton. Naravno, u svemu tome, kako je naglasio, treba biti odgovoran, a web stranice sigurne i zaštićene.