Dugogodišnji profesor na Harvardu i bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda Kenneth Rogoff u intervjuu za WiWo prvo se osvrnuo na gospodarsko stanje SAD-a koje je dočekalo Trumpa.

Kaže da gospodarstvo trenutačno funkcionira s makroekonomskog gledišta, ali da su za mnoge Amerikance problem imigracije jer su demokrati prethodno dopustili da 12-15 milijuna ilegalnih useljenika uđe u zemlju.

'To je svakako pridonijelo gospodarskom rastu, ali u mnogim gradovima imamo problem s beskućnicima. Migracija je povećala pritisak na plaće, a SAD plaća cijenu za to. Ovo je puno veći broj migranata nego što ih je Angela Merkel pustila u Njemačku. Ne znam hoće li Trump uspjeti riješiti migrantsku krizu, ali je to svakako skup problem', kazao je Rogoff.

'Bidenova politika otvorenih granica bila je suluda'

Biden je, kaže, unatoč tome što je 2016. otvoreno govorio protiv ilegalnih migracija, kasnije tijekom svog mandata vodio politiku otvorenih granica.

'To je bilo ludo. Nema racionalnih razloga za to – osim što ljevica vjeruje da je svatko tko se pojavi na granici naporno radio za to i da mu treba dopustiti ulazak. To me najviše začudilo kod Bidenove politike', kaže on.

Rogoff dodaje i da je drugi razlog zbog kojeg američko gospodarstvo raste to što je Biden imao drugi najveći proračunski deficit u mirnodopskoj povijesti.

'To nije održivo. Realne kamate su visoke ili, još bolje, normalizirale su se. A u takvoj situaciji Trumpovi planovi čine se kontradiktorni. Ne možete dopustiti da imate gospodarski rast od tri posto, a željeti sniziti inflaciju i rezati poreze posvuda. To se ne slaže', smatra on.

Kratkoročno cvjetanje, dugoročni problemi

Ipak, vjeruje da će pozitivan učinak imati radikalniji pristup smanjenju birokracije.

'Kratkoročno će američko gospodarstvo procvjetati, a dugoročno će doći do pritiska na inflaciju. Ne još 2025., ali u godinama nakon 2026. morat će se povećati kamate. Stoga je vrlo moguće da će FED ponovno početi povećavati kamatne stope tijekom Trumpova mandata', kaže, dodavši da bi on zbog toga mogao ući u sukob s FED-om i zbog frustracije inflacijom čak možda pokušati kontrolirati cijene u sljedećih nekoliko godina.

Kontrola cijena obično zvuči kao kaos u tržišnoj ekonomiji, no Rogoff ističe da Trump, unatoč tome što je poznat kao agent kaosa, ima i neke dobre politike.

'Nisam želio da postane predsjednik, ali demokrati su napravili katastrofu', ističe on.

Svi njihovi poticaji u milijardama dolara možda jesu stvorili rast, ali su, kako kaže, jednostavno uzalud potrošili mnogo novca. Rast od 2,7 posto i deficit od šest do sedam posto znači da se većina novca baca uzalud, objašnjava on.

'Zakon o smanjenju inflacije donio je nekoliko stotina milijardi na stol za ulaganja u okoliš, ali su demokrati bacili to kroz prozor, navodno za dobar cilj', kaže.

'Pentagon nije Tesla'

Deficit od šest posto, koje gospodarstvo inače ima samo u vrijeme krize ili čak rata, nije održiv ni za SAD. Ali ako Trump smanji poreze, hoće li se stvari onda samo nastaviti u istom tonu?

'Trump dolijeva ulje na vatru. Kaže da želi smanjiti državnu potrošnju, ali to u osnovi znači da se moraju smanjiti i troškovi za obranu. Kako bi to trebalo funkcionirati? Izglednije je da ćemo vojne troškove u nadolazećem razdoblju morati povećati. Pentagon nije Tesla. Imamo dakle pritisak na potrošnju, smanjenje poreza, prekomjerne deficite – to jednostavno ne ide jedno s drugim', zaključuje Rogoff.

O najavljenim carinama kaže da mu toliko ne smetaju, iako je generalno protiv njih, no da nisu toliko katastrofične kako mnogi misle.

'To nipošto nije toliko loša mjera koliko je namjera da se smanjenjem poreza brzo potakne rast gospodarstva', dodaje.

No kaže da carine jesu velik problem za Europu te da bi, s ekonomskog gledišta, u ovoj situaciji bilo najbolje okrenuti drugi obraz i ne odgovarati istom mjerom 'jer carine više štete tvom gospodarstvu nego drugoj zemlji'.

S političkog gledišta pak kaže da razumije da političari moraju reagirati na takve mjere jer će u protivnome biti smijenjeni s dužnosti u vrlo kratkom roku.