Masovno zaduživanje, kreditiranje sektora na kojima se brzo bogati i zapostavljanje izvoza doveli su Hrvatsku u tešku situaciju u kojoj se nalazi danas. Zbog velikog duga u eurima, svi se plaše slabljenja kune, a za to smo odgovorni svi, a ne samo političari, istaknula je u četvrtak na konferenciji Hrvatskog društva ekonomista, koja se održava u Opatiji, Marijana Ivanov, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ivanov je objasnila kako je od 2001. do 2007. Hrvatska ostvarila rast od oko 36 posto, dok je imovina financijskog sustava porasla 220 posto. Uz takav kreditni rast financirani su sektori koji su u kratkom roku donijeli brzo bogaćenje, a zanemarili su se sektori koji bi nas povukli u lošim vremenima.
Zapostavljani su izvoz i domaća proizvodnja pa nas je kriza koja je došla nešto kasnije pogodila puno više nego ostale. Rasli smo zahvaljujući zaduživanju, a privukli smo jako malo investicija', rekla je Ivanov.
Za situaciju u kojoj smo danas, Ivanov krivi i monetarnu politiku. 'Mi zapravo imamo kvazivalutni odbor. Devedesetih smo se bojali slabiti kunu zbog inflacije, a sad se toga bojimo jer smo zaduženi u stranim valutama i to bi povećalo teret otplate duga. Za to nisu krive ni banke ni političari već smo se u to upleli svi', rekla je.
Po pokrivenosti robnog uvoza izvozom drugi smo najlošiji u Europskoj uniji. Spadamo u krug perifernog dijela Europe koji se previše zaduživao. 'Što se tiče orijentacije na konkurentnosti izvoza, ona je zapuštena na račun građevine koja se obilno financirala i koja je stvorila mrtvi kapital', dodala je.
I dalje smo u zoni makroekonomskih neravnoteža
Hrvatska je i dalje u zoni makroekonomskih neravnoteža u četiri kategorije: duga središnje države, udjela hrvatskog izvoza u svjetskom izvozu, stope nezaposlenosti i stanja međunarodnih ulaganja. Dok je konkurentnost u zemlji nešto porasla, to se ne može pripisati smanjenju cijene radne snage već rastu nezaposlenosti. 'Kako ćemo se izvući iz toga, vidjet ćemo', rekla je.
Zaključno, poručila je da je Hrvatska imala pogrešni model ekonomskog rasta : 'Za to smo krivi svi, što zbog šutnje, što zbog zaduživanja. Ja sam za tržišno orijentiranu deeurizaciju i to se trebalo raditi već godinama. Prije ukidanja valutne klauzule treba znati da osim deviznog duga postoje i devizni depoziti i dogodit će se bijeg kapitala iz Hrvatske.'
Nakon Ivanov, na red je došao Radimir Čačić, saborski zastupnik Reformista. Čačić je u svom izlaganju govorio o tržištu energije kao jednom od izazova za postizanje gospodarskog rasta. Stavio je fokus na solarnu energiju u kojoj su procedure još uvijek presložene u odnosu na EU, a za što je okrivio državnu birokraciju.
Poručio je kako bi se ciljevi energetske politike mogli postići zakonom koji bi aktivirao gospodarstvo, donio rast bez dodatno uvoza energenata, uklonio dodatne naknade koje opterećuju građane koji kupuju energiju i bio bi bez troškova za državu uz nultu administraciju za građane koji žele instalirati sunčane elektrane.
Čačić se zalaže za građansku energiju
'Zalaganje za građansku energiju element je gospodarskog rasta Hrvatske. A mi ne damo građanima da upotrijebe svoj novac za dugoročno dobro. To je pitanje naše trajne sklonosti da propuštamo šanse i da se izvučemo iz ovog gliba', zaključio je.
Zadnje predavanje na prvom dijelu konferencije održao je bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darko Tipurić. Tema njegova izlaganja bila je unapređenje upravljanja u državnim trgovačkim društvima.
Objasnio je kako poduzeća u državnom vlasništvu stvaraju oko deset posto bruto domaćeg proizvoda cijelog svijeta i čine 20 posto vrijednosni vlasničkog kapitala na globalnoj razini. 'U skandinavskim zemljama, državna su poduzeća efikasnija od privatnih. Ali to nije lako postići. Privatizacija uvijek može biti rješenje, ali moramo se pitati kakvu privatizaciju želimo', rekao je.
Tipurić: Trećina državnih poduzeća u gubitku
Tipurića brine to što je Hrvatska jedna od najreguliranijih članica Europske unije, to što je broj državnih poduzeća porastao zbog predstečajeva i to što istraživanja pokazuju da neučinkovitost državnih poduzeća ostavlja negativne posljedice po cijelu ekonomiju. Trećina državnih poduzeća u Hrvatskoj lani je poslovala s gubitkom, dodao je.
'Temeljni je problem loš model korporativnog upravljanja u državnim poduzećima. Privatizacija je važna, ali nije jedino moguće rješenje. Potrebna nam je depolitizacija, deideologizacija i profesionalizacija', zaključio je i kao pozitivan primjer upravljanja državnim firmama naveo austrijski državni holding OBIB.
Podsjetimo, za takav model upravljanja državnom imovinom zalaže se i HDZ-ov ekonomski strateg Domagoj Ivan Milošević, o čemu je tportal ranije pisao.
