Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupno plasirani krediti iznosili su krajem siječnja 254,6 milijarde kuna, što je za 17,5 milijardi kuna ili 6,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, čime je nastavljen trend godišnjeg pada kredita koji traje od studenog 2012., poručuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA)
U odnosu na prosinac 2016. ukupni krediti koncem siječnja bili su niži za 3,3 milijarde kuna ili 1,3 posto. Sve je to, navodi se u analizi RBA objavljenoj u četvrtak, dobrim dijelom posljedica nominalnog pada plasmana uzrokovanog postupkom konverzije i djelomičnog otpisa kredita vezanog uz švicarski franak.
Prema podacima HNB-a, od studenog 2015. do kraja prosinca 2016., banke su ukupno otpisale 6 milijardi kuna kredita, dok je istovremeno nominalni pad kredita podržan i prodajom loših plasmana banaka koje su se intenzivirale tijekom prošle godine i jačanjem kune prema euru, koje smanjuje kunsku protuvrijednost plasmana indeksiranih uz euro, navodi se u analizi.
’Stoga posljednji podaci o ukupnim kreditima kućanstvima ukazuju na nastavak trenda razduživanja na godišnjoj razini. U odnosu na lanjski siječanj ukupni krediti kućanstvima niži su za 5,2 milijarde kuna ili 4,2 posto’, ističu analitičari RBA.
Prema sektorima, zamjetan je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su ukupni krediti krajem siječnja iznosili 83,9 milijarde kuna. Uz pad na mjesečnoj razini za 1,2 milijarde kuna ili 1,4 posto, vrijednost kredita nefinancijskim trgovačkim društvima nastavlja s trendom pada na godišnjoj razini, za 3,7 milijardi kuna ili 4,3 posto.
Krediti središnjoj državi spustili su se krajem siječnja na 45,9 milijarde kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj razini za 2,3, a na godišnjoj za 14,1 posto, što se zahvaljuje, kako navode analitičari RBA.’iznadočekivanim fiskalnim pokazateljima u ovoj godini’.
Krajem siječnja 65 posto ukupnih kredita odnosilo se na valutne - denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu - stoga je godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro, za 1,5 posto.
’Obzirom da je u prošloj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama i u ovoj godini, očekujemo nastavak većeg korištenja kunskih kredita u domaćim bankama’, zaključuje se u priopćenju RBA.
