Pandemija je izuzetno utjecala na žensko poduzetništvo diljem svijeta – čak 87% poduzetnica, vlasnica poduzeća, ističe negativne utjecaje pandemije na njihovo poslovanje. Prekomjerna zastupljenost u poslovnim sektorima najpogođenijim ekonomskom neizvjesnošću, izraženi digitalni jaz prema rodu vlasnika u sve virtualnijem svijetu te sve veća odgovornost za brigu o djeci – samo su neki od čimbenika koji žene čini posebno ranjivima.

Baveći se regionalnim razlikama te otkrivajući puni potencijal ženskog poduzetništva, studija Mastercard Index of Women Entrepreneurs predstavlja uvjerljiv argument za nadogradnju ciljanih specifičnih mjera u međunarodnim okvirima. Iako se rezultati razlikuju od zemlje do zemlje, u praksi su se najuspješnijima pokazale ekspanzivne olakšavajuće mjere za mala i srednja poduzeća – od subvencija za plaće, programa zbrinjavanja zaposlenika, preko ograničavanja poslovnih stopa i dostupnosti financijske pomoći, do državnih potpora za skrb o djeci.

Istodobno, poduzetnice u Hrvatskoj uklanjaju prepreke, pokrećući veću rodnu participaciju i ravnopravnost žena, što je pokazao i 1U4 MILIJUNA INDEKS USPJEHA, prva znanstvena analiza faktora uspjeha ženskog poduzetništva u Hrvatskoj. Analiza koju je Ekonomski institut u Zagrebu proveo na preko 200.000 registriranih poduzeća je pokazala da su prve tri godine poslovanja najčešće ključne za opstanak, ali i rast poduzeća. Iz mikro u male ili srednju tvrtku upravo u tom razdoblju u prosjeku uspijeva izrasti svaka četvrta u vlasništvu poduzetnica, a rezultati toga najvidljiviji su u Zagrebu, Isti te Dalmaciji.

Najveći broj poduzeća u vlasništvu žena bavi se uslužnim djelatnostima, posebice u sektoru manje znanjem intenzivnih usluga, u kojima postižu najveći rast i ostvaruju najbrži prijelaz iz mikro u mala i srednja poduzeća. Na rast tvrtki u vlasništvu žena, pozitivno utječe rast broja zaposlenih, rast kapitala i povećanje čimbenika rada kao što je razina obrazovanja zaposlenika. Budući da za rast poduzeća, bez obzira na rod vlasnika, postoje isti preduvjeti, ova analiza Ekonomskog instituta potvrđuje da u slučaju jednakih poduzetničkih mogućnosti za žene i muškarce, ne bi došlo do razlika u poslovanju.

25% tvrtki koje prijeđu iz mikro u male i srednje tvrtke u vlasništvu su žena, a 75% u vlasništvu muškaraca. Mikro tvrtke u vlasništvu žena ostvaruju manje prihode, imaju manje zaposlenih, manju produktivnost rada i manje imovine od mikro tvrtki u vlasništvu muškaraca. Mikro tvrtke u vlasništvu žena ostvaruju prihod od prodaje po zaposleniku od 260 tisuća kuna, dok mikro tvrtke u vlasništvu muškaraca ostvaruju 350 tisuća kuna. Mikro tvrtke u vlasništvu žena ujedno imaju i manje dugove. To može odražavati njihovu veću opreznost u poslovanju, ali i činjenicu da im je teže doći do kapitala kroz zaduženje.

Dva sektora u kojima nema razlika između mikro tvrtki prema rodu vlasnika su IT sektor i sektor manje znanjem intenzivnih usluga. U IT sektoru ih ima najmanje, a tu su najuspješnije. Stoga treba poticati žensko poduzetništvo u STEM-u jer je obećavajući sektor čiji će značaj rasti razvojem digitalne ekonomije. Također, veći je broj tvrtki u vlasništvu žena koje posluju lokalno značajno, od onih koje se bave izvozom.

„Unatoč velikim preprekama za uspjeh, žene poduzetnice svakodnevno prilagođavaju svoje poslovanje. Globalno, njih 42% prešlo je na digitalni poslovni model, a 34% je identificiralo nove poslovne mogućnosti uslijed pandemije”, rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj. „Pandemija je nekim poduzetnicama otvorila prostor za napredak, a sadašnjost predstavlja osnažujući narativ za buduće liderice pružajući im inspiraciju u trenutku kada su kulturne barijere i strah od neuspjeha glavni problemi s kojima se suočavaju“.

Mastercard je u ovo doba globalne krize proširio svoju posvećenost financijskoj uključenosti diljem svijeta obećavši da će do 2025. godine u digitalnu ekonomiju uključiti ukupno milijardu ljudi te 50 milijuna mikro i malih poduzeća. Kao dio ovog napora stavit će direktan fokus na pružanje rješenja za 25 milijuna žena poduzetnica uključivanjem u brojne inicijativa koje podrazumijevaju financiranje, mentorstvo i razvoj inkluzivnih tehnologija.

METODOLOGIJA: 1IN4 MILIJUNA INDEKS USPJEHA

Polazište za analiza u projektu su financijski pokazatelji i vlasnička struktura 201.345 poduzeća registriranih u FINA-i. Istraživači s Ekonomskog instituta analizirali su poslovanje poduzeća od 2003. do 2017. godine. Zbog uočenog trenda opadanja rasta, posebice dugogodišnjeg rasta na tržištu, konačnu ljestvicu od 15 najboljih tvrtki čini pet najmlađih (osnovanih od 2013. do 2017.), top 5 srednjih (osnovanih u razdoblju od 2008. do 2012.) i top 5 najstarijih tvrtki (osnovanih između 2003. i 2007.). Da bi ušle u konačni uzorak za analizu, poduzeća su morala zadovoljiti sljedeće kriterije: da su samo žene u njihovoj vlasničkoj strukturi, da imaju stabilno poslovanje i pozitivan rast sve do danas, te da su ostale mikro strukture sve do danas. Mikro poduzeća su ona s manje od 10 zaposlenih i godišnjim prometom ili ukupnom godišnjom bilancom koja ne prelazi 2 milijuna eura.

METODOLOGIJA: Mastercard Index of Women Entrepreneurs

Mastercardov Indeks ženskog poduzetništva donosi sveobuhvatnu analizu napretka žena u poslovanju u 58 globalnih ekonomija. Predstavljajući gotovo 80 posto međunarodne ženske radne snage, Mastercard Index of Women Entrepreneurs pruža dubinsku analizu socioekonomskih čimbenika. Kroz jedinstvenu metodologiju – koja uključuje detaljnu analizu 12 ključnih pokazatelja i 25 podindikatora koji obuhvaćaju ishode napretka, znanja, financijskog pristupa te potpore poduzetničkim uvjetima – indeks rangira 58 pojedinačnih gospodarstava prema učinku u protekloj godini. Zbrajajući ove rezultate, indeks donosi ukupne pokazatelje uspješnosti pojedinih ekonomija o napretku ženskog poduzetništva, uspoređujući ih s rezultatima prije pandemije. Ovogodišnje izvješće također donosi i dodatnu analizu mjera koje vlade provode za žene poduzetnice, a kao odgovor na pandemiju Covid-19.