Kako se i očekivalo, u drugoj polovini prošle godine utjecaj pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na kretanje robnog izvoza bio je znatno manji nego u prvom dijelu godine, odnosno u prvih šest mjeseci vrijednost izvoza uspoređivala se s prošlogodišnjim razdobljem prije pristupanja te je zabilježen snažan rast vrijednosti izvoza na godišnjoj razini od 13,3 posto, a u razdoblju od srpnja do listopada izvoz je na godišnjoj razini povećan za znatno manjih 3,9 posto, navodi se u priopćenju Hrvatske gospodarske komore (HGK)
Ukupan je rast vrijednosti izvoza prema članicama Europske unije iznosio 12,2 posto dok je vrijednost uvoza istodobno povećana za 7,8 posto pa je tzv. intra EU deficit Hrvatske u prvih deset mjeseci povećan za 3,7 posto, odnosno za 1,5 milijardi kuna.
Unatoč očekivanjima da će izlazak iz CEFTA-e naštetiti trgovinskim odnosima s članicama te asocijacije, u prvih deset mjeseci vrijednost izvoza u CEFTA-u povećana je za 13,4 posto, što je uz pad vrijednosti uvoza iz njezinih članica za 6,4 posto dovelo do povećanja robnog suficita Hrvatske za čak 36,0 posto. Pri tome je najveći rast vrijednosti izvoza zabilježen prema Srbiji, ali je znatan rast zabilježen i prema BiH, jednom od najvažnijih tržišta za hrvatske proizvode. Vrijednost izvoza u sve ostale zemlje izvan EU-a i CEFTA-e istodobno je smanjena za 6,2 posto, navodi se u priopćenju HGK.
Pristupanje Europskoj uniji utjecalo je i na povećani izvoz hrvatskih proizvoda i na povećani izvoz proizvoda podrijetlom iz drugih zemalja. Najveći je rast vrijednosti izvoza u prvih deset mjeseci zabilježen kod odjeće, električne energije, strojeva i uređaja te proizvoda prehrambene industrije dok je najveći pad zabilježen kod brodogradnje te računala i elektroničkih proizvoda. S druge strane, vrijednost ukupnog uvoza povećana je za 5,2 posto, pri čemu je najviše povećan uvoz naftnih derivata, odjeće, prehrambenih proizvoda te motornih vozila, a zbog smanjivanja domaće proizvodnje najviše je smanjen uvoz sirove nafte. Znatan je utjecaj na kretanje ukupnog izvoza i uvoza imalo i kretanje, točnije pad, cijena pojedinih sirovina i energije na globalnoj razini. Tako je npr. prosječna cijena sirove nafte u prvih deset mjeseci smanjena oko 3,5 posto, ali je krajem razdoblja taj pad na godišnjoj razini bio znatno izraženiji, posebno u slučaju sirove nafte, plina, električne energije te metalnih ruda. Kao posljedica navedenih kretanja robni je deficit Hrvatske u deset mjeseci povećan na godišnjoj razini za neznatnih 0,1 posto te je iznosio 45,3 milijarde kuna, odnosno 5,9 milijardi eura.
