Njemački autoklub ADAC upozorava da bi cijene benzina i dizela mogle drastično porasti od 2027. godine, kada na snagu stupa novi europski sustav trgovanja emisijama CO₂ za promet. Ovaj sustav, koji je dosad bio rezerviran za industriju i energetski sektor, proširit će se i na transport, što će neminovno dovesti do viših troškova za vozače u cijeloj Europskoj uniji
Prema procjenama ADAC-a, cijene goriva u 2026. godini mogle bi porasti za do tri centa po litri benzina i 3,1 cent po litri dizela. Međutim od 2027. godine očekuju se značajniji skokovi – čak do 19 centi po litri, ovisno o napretku u provedbi klimatskih politika i promjenama u sustavu emisijskih dozvola.
Novi europski sustav trgovanja emisijama
Ove promjene dolaze kao dio šire reforme sustava trgovanja emisijama, čiji je cilj smanjenje ispuštanja štetnih plinova i ubrzavanje prelaska na ekološki prihvatljiviji promet. Njemačka si je zacrtala ambiciozan cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2045. godine, što podrazumijeva strožu regulaciju i dodatne financijske poticaje za održive alternative.
Kao dio tih mjera, od 1. siječnja 2024. cijena CO₂ povećana je s 45 na 55 eura po toni. Plan za 2026. uključuje raspon cijene između 55 i 65 eura po emisijskom certifikatu, a od 2027. godine ona će se formirati prema tržišnim uvjetima, što znači da bi mogla rasti i brže od očekivanog, piše Tagesschau.
Udari na potrošače i gospodarstvo
ADAC upozorava da bi ovi porasti mogli izazvati velik financijski pritisak na građane, posebice na one koji nemaju alternative osobnim automobilima. Električna vozila, iako u porastu, još uvijek nisu široko dostupna ni cjenovno pristupačna za velik dio stanovništva. Također, infrastruktura za električne automobile i alternativna goriva još uvijek nisu na razini koja bi omogućila masovni prelazak na održivije opcije.
Stručnjaci ističu da bi dodatni troškovi mogli najviše pogoditi radnike i općenito one koji svakodnevno ovise o automobilima. S obzirom na to da su cijene goriva već sada visoke, dodatni udar od 19 centi po litri mogao bi značajno smanjiti kupovnu moć građana te uzrokovati val poskupljenja u transportnom i logističkom sektoru.
Osim toga, energetski sektor izražava zabrinutost zbog neizvjesnosti oko budućih cijena emisijskih certifikata. Naime energetske tvrtke već sada sklapaju ugovore za razdoblje 2027.-2028., a nepoznanica o tome koliko će u budućnosti koštati emisijske dozvole stvara velike ekonomske rizike.
ADAC traži hitne mjere za zaštitu potrošača
Kako bi se ublažio financijski pritisak na građane, ADAC poziva političare na hitno donošenje mjera koje bi amortizirale porast troškova goriva. Među njihovim prijedlozima su:
- uvođenje 'klimatskog bonusa' – dijela prihoda od poreza na emisije CO₂, a koji bi bio vraćen građanima s nižim primanjima
- povećanje naknade za putne troškove (Pendlerpauschale) – kako bi se olakšao teret radnicima koji putuju automobilom
- subvencije za energetsku obnovu i prelazak na ekološki prihvatljivije tehnologije – uključujući podršku za kupnju električnih vozila i poboljšanje infrastrukture.
Predsjednica Njemačkog saveza za energetiku i vodno gospodarstvo (BDEW) Kerstin Andreae naglašava da je ključno osigurati to da sav prihod od emisijskih dozvola bude iskorišten isključivo za pomaganje potrošačima i smanjenje njihovih troškova, a ne za punjenje državnog proračuna. Ističe da bi se sredstva mogla koristiti i za subvencije za sanaciju zgrada i modernizaciju grijanja, što bi dugoročno smanjilo potrošnju energije i troškove za građane.
Neizvjesna budućnost tržišta goriva
Jedno od ključnih pitanja ostaje koliko će u 2027. godini zaista koštati emisijski certifikati. Trenutačno se ne zna koliko će cijene rasti kada tržište preuzme formiranje cijena dozvola za CO₂, ali mnogi stručnjaci upozoravaju da bi se troškovi mogli povećavati brže od planiranog.
Energetske tvrtke osobito su zabrinute jer prema novim pravilima moraju jasno prikazivati troškove emisijskih dozvola na računima potrošača. To znači da će građani izravno vidjeti koliko plaćaju zbog novih klimatskih politika, što bi moglo stvoriti dodatni pritisak na političare da pronađu načine za ublažavanje posljedica reforme.