Brzi tempo izgradnje trgovačkih centara u srednjoj i istočnoj Europi koji je vladao posljednje dvije, tri godine jako je usporio, ali usprkos tome procjenjuje se da će samo 10 posto tih projekata biti zaista i otkazano, dok je većina ostalih trgovačkih projekata samo odgođena, pokazuju rezultati studije RegioPlan Consultinga.
Studijom te austrijske tvrtke za lokacijske i tržišne analize obuhvaćeno je 17 zemalja, među kojima je i Hrvatska.
Prema studiji, od oko 15 projekata koji su trenutno poznati u Zagrebu, realizacija velikog broja njih je trenutno upitna.
Posebno su pogođeni projekti koji se nalaze u ranoj fazi razvoja, navodi se u priopćenju RegioPlan Consultinga i napominje da je najviše projekata na čekanju u Ukrajini, Bugarskoj i Rumunjskoj.
Ne tako davno eksplozija investicija je bila praćena eksplozijom gradnje - gradilo se brže, više i veće. I onda se doslovno preko noći sve preokrenulo, no, sadašnja situacija ne znači da novih planiranja i projekata uopće nema.
Samo 10 posto projekata će zaista konačno biti obustavljeno, dok će ostatak biti odgođen na dvije, tri ili četiri godine, te eventualno optimiran i redimenzioniran, procjenjuje direktor poduzeća RegioPlan Consulting i dugogodišnji savjetnik za planiranje trgovačkih centara Wolfgang Richter. Prema podacima iz studije u Hrvatskoj bi, kada bi svi projekti bili zaista i realizirani, broj kvadrata trgovačkih centara bio utrostručen
"To nikako ne ide ukorak s rastom izdataka kućanstava koji bi se do 2013. mogli povećati za nešto preko 30 posto, ili s rastom kupovne moći, koja se također neće utrostučiti. Treba stoga napomenuti da nije realistično da se svi projekti poznati u Hrvatskoj zaista i realiziraju", navodi se u priopćenju s rezultatima najnovije studije.
Autori studije također upozoravaju da istočna Europa nije jedno tržište, kako ga zapadnoeuropski investitori rado gledaju, nego je to 17 različitih tržišta koja se u nekim slučajevima međusobno jako razlikuju, a i unutar samih zemalja postoje velike regionalne razlike.
Pritom se spominje primjerice i Zagreb u kojem je kupovna moć oko 60 posto viša od hrvatskog prosjeka, a gustoća trgovačkih površina trgovačkih centara dvostruko veća.
U studiji o razvoju shopping centara u CEE/SEE upozorava se i da je nevjerojatan tempo gradnje u posljednje tri godine omogućavao realizaciju i loših projekata, a kvaliteta je ostala po strani. Shopping centri nisu bili planirani u skladu sa potrebama konzumenata nego sa potrebama investitora, a financijska bi kriza mogla donijeti preokret.
Loši projekti sada više neće moći dugoročno "preživjeti" na tržištu i doći će do "prirodne selekcije", što je dobro i za tržište i za trgovce i za potrošače, navodi se u studiji.
