Taj je projekt UPUHH osmislio temeljem 'zelenih' trendova u svjetskom turizmu i hotelijerstvu kao i potreba sektora u sklopu čega su definirani i kriteriji za zelene hotele te uvođenja zelenog poslovanja.

I to bi, kako ističu u UPUHH-u, trebalo pridonijeti povećanju konkurentnosti hrvatskih hotela i turizma općenito, a projekt, ukupno vrijedan oko 600 tisuća kuna s 277 tisuća pomoglo je i Ministarstvo turizma.

U sklopu tog projekta za prijavljene hotele, njih 20, organiziraju se radionice, a nakon provedenih audita po hotelima u suradnji sa stručnjacima (za zeleno poslovanje, energetsku učinkovitost i za zeleni marketing), UPUHH će u suradnji sa Ministarstvom hotelima dodijeliti certifikate 'Green hotel'.

Među kriterijima koje će hoteli morati zadovoljiti da dobiju taj certifikat su primjerice energetska učinkovitost, recikliranje, zeleni krovovi, reduciranje operativnih troškova, smanjenje štetnih utjecaja na okoliš i druge.

Uključeni hoteli u taj projekt nalaze se u gotovo svim dijelovima Hrvatske, a to su zagrebački hoteli Astoria, DoubleTree by Hilton, Tomislavov dom, Palace i Esplanade, Sport iz Ivanić Grada, Maestral i Feral iz sastava Lagune Novigrad, Bluesun hotel Berulia iz Brela, Phoenix iz Sesveta, Kimen iz Cresa, Well u sklopu Terme Tuhelj u Tuheljskim Toplicama, Borovnik iz Tisnog, Padova iz sastava rapskog Imperiala, Vitality Punta iz sastava malološinjske Jadranka Hoteli, Valamarovi hoteli Sanfior u Rapcu te Koralj na Krku, Turist u Varaždin, Kaštel Motovun u Motovunu te Iadera iz Punta Skala Resorta u Petrčanima kod Zadra i Hotel Iadera Zadar/Petrčane.

Iz UPUHH-a naglašavaju da se tu neće stati, nego je u planu da se s ciljem predstavljanja Hrvatske na svjetskom turističkom tržištu kao 'zelene destinacije' u projekt uključe i ostali hoteli u članstvu UPUHH-a koji čine 80 posto od ukupnog hotelijerstva u Hrvatskoj.

Želja UPUHH-a je i da se do kraja 2015. u to prema istom modelu uključe i ostale turističke strukovne udruge (kampovi, marine) kako bi se kompletna hrvatska turistička ponuda prikazala 'zelenom' u kontekstu cjelokupnog turističkog poslovanja.

Podsjećaju i na svjetske 'zelene' trendove u hotelijerstvu i turizmu nastale prije svega zbog velikog i brzog razvoja turizma koji kao ekonomski zanimljiva industrija omogućava brži razvoj mnogim zemljama noseći sa sobom istodobno i razne negativne utjecaje na okoliš i socijalnu komponentu.

Među tim utjecajima su osim odljeva prihoda iz zemlje i zagađenje voda i zraka, degradacija prirodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti, pitanja radne snage, pretjerana gradnja i druge.

I u hrvatskoj strategiji turizma do 2020. jasno se navodi orijentacija da se dosadašnja dominacija jednog proizvoda ('sunce i more') te sezonalnost poslovanja mora promijeniti ako Hrvatska želi ostati konkurentna.

Primarni ciljevi pritom su podizanje kvalitete smještaja, ljudskih potencijala te uvođenje praksi zelenog poslovanja koje podrazumijeva sinergiju ekonomske dobiti, brige za okoliš u najširem smislu te socijalne uključenosti u zajednicu, ističu iz UPUHH-a.

Iznose i podatke iz izvješća hotela diljem svijeta koji su uveli zeleno poslovanje po kojima je potrošnja vode prosječno smanjena za 20 posto, troškovi odvoza smeća za 15 posto, a dolazi i do poboljšanje okoliša u kojem se nalaze, motivacije osoblja i komunikacije s gostima koji sve više traže upravo 'green' hotele.