Pitanja su na koja su u emisiji 'U mreži Prvog' odgovarali ministar financija Zdravko Marić, viceguverner HNB-a Michael Faulend te profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov. 

Marić  je rekao da je uvođenje eura jedan od strateških ciljeva, ali i jedno od sredstava kojim bismo trebali postići veći životni standard i veći prosperitet za Hrvatsku i njezine građane. Smatra da bismo dio eurozone mogli postati do kraja mandata ove vlade, međutim naglasio je da to ne ovisi samo o Hrvatskoj.

Neki kritičari ističu da je uvođenje eura ubrzan put prema grčkom scenariju jer se država odriče svoje monetarne suverenosti.

Viceguverner Faulend smatra da je to djelomična zabluda jer se grčki scenarij dogodio ponajprije zbog neadekvatne ekonomske politike i politike plaća. Njihove plaće nisu pratile produktivnost. Plaće su rasle brže od produktivnosti gospodarstva i dogodio se nerazmjer i pad konkurentnosti koji je kumulativnim efektom tijekom godina rezultirao time čime je rezultirao.

Ako zemlja ima razboritu ekonomsku politiku, takav se problem ne bi smio dogoditi. Ivanov ističe da uvođenje eura za 20-30 posto populacije koja ima kredite znači da će oni dobiti zaštitu od valutnog rizika. Neće strahovati što ako kuna deprecira. Smanjit će im se kamata kad uđemo u eurozonu.

'Nitko ljudima ne može obećati da će, kad Hrvatska uđe u eurozonu, njihova kamatna stopa biti niža zato što ne znamo kako će se kretati poslovni ciklusi i kakav će biti karakter monetarne politike u eurozoni. Ako ona ostane ekspanzivna, onda možete računati na nižu kamatnu stopu, a ako monetarna politika bude restriktivna, tada će kamatne stope svuda u EU porasti. Nama je važno što će se smanjiti razliku u visini kamatnih stopa koju plaća građanin poduzetnik iz države Hrvatske i građanin poduzetnik koji dolazi iz područja EU-a. Nama je cilj smanjiti tu razliku i uvođenje eura to donosi', rekla je Ivanov.