'Najvažniji problemi s kojima se suočavaju pčelari su snažno sivo tržište, manjkav registar proizvođača, neusklađenost laboratorija, deklariranje proizvoda i donošenje vodiča kojim bi se definirale dobre proizvodne prakse. Ukupni pčelarski kolač vrijedi 500 milijuna kuna, a 100 milijuna je legalna realizacija. Dakle 400 milijuna kuna ide mimo porezne i kontrole kvalitete. To pokazuje da se 80 posto trgovine medom u Hrvatskoj odvija na sivom tržištu, odnosno ne znamo gdje odlazi 8400 tona domaćeg meda', istaknuo je predsjednik Grupacije pčelarstva HGK Ivan Bračić na konferenciji za novinare Grupacije pčelarstva HGK na temu stanja u pčelarskoj industriji RH.

Sivo tržište u kombinaciji s činjenicom da je tek 10 posto od oko 15.000 domaćih proizvođača meda upisano u registar proizvođača, predstavlja ogroman problem. Kako veliki trgovci mogu otkupljivati med samo od registriranih proizvođača, a velika većina njih nije registrirana, otkupljivači se moraju okrenuti uvozu. Osim meda uvozi se 12 milijuna kuna proizvoda od pčela koji se mogu naći i kod domaćih proizvođača.

'Svaka vlada kroz svoje institucije mora učiniti da pčele i pčelari opstanu jer nema uravnoteženog eko sustava bez pčela i nema kvalitetne proizvodnje u poljoprivredi jer su one najzahvalniji oprašivači. Naravno, u svemu tome se javljaju razni interesi i država kroz regulaciju tržišta, odnosno poštenu tržišnu utakmicu, mora osigurati rješenje', poručio je Bračić.

Istaknuo i problem laboratorija u kojima se analizira kvaliteta proizvoda. Oni nisu dostatno opremljeni, metode evaluacije nisu certificirane i parametri analize nisu međusobno usporedivi između laboratorija. Za potrebe analize kvalitete proizvoda, nekoliko tvrtki tražilo je da hrvatski laboratoriji nabave izotopni uređaj i da metoda prođe validaciju, ali nadležne institucije nisu pokazale razumijevanje za tu 250.000 kuna tešku investiciju.

'U suradnji s ministarstvom donešen je novi pravilnik o deklariranju meda koji je protiv pravila EU, ali mi smo se založili da se preciznije označava iz koje države med dolazi, a ne samo da je porijeklo EU ili van EU. Pčelari također imaju dokument o dobroj proizvođačkoj praksi i mi inzistiramo da on dobije status vodiča sa obvezujućim odredbama. To u praksi znači da pčelar od kojeg tvrtka otkupljuje med mora znati i garantirati kako je prehranjivao pčele i koje im je pripravke za bolesti davao', pojasnio je Bračić, dodavši kako samo Hrvatska i Mađarska imaju punu stopu PDV-a u pčelarstvu, što stimulira crno tržište.

'Pčelari kroz svoje asocijacije i država kroz institucije moraju riješiti status naše branše. Problemi se akumuliraju duže vremena i komunikacija s ministarstvo nije najbolja. Oni moraju dati naputak kako deklarirati med koji dolazi iz EU, a nije označen sukladno našem pravilniku', dodao je on napomenuvši kako je najbitnije urediti tržište i sustav kontrole meda na čemu svi moraju zajednički raditi.

Pohvalio je napore HGK u borbi za regulaciju tržišta i ograničavanje uvoza.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić rekao je kako tvrtke članice Grupacije za pčelarstvo HGK pokrivaju oko 90 posto legalne trgovine meda u Hrvatskoj koja se procjenjuje na oko 100 milijuna kuna godišnje.

U Hrvatskoj se od godine do godine proizvodi od 8 do 10.000 tona meda od čega se prošle godine izvezlo samo 380 tona, a uvezlo 1.300 tona ili gotovo četiri puta više. Prema podacima za 2017. godinu najviše uvozimo iz Španjolske, Kine i Poljske, dok najviše izvozimo u BiH, Italiju i Njemačku.