Kada bi se u idućih pet godina tečaj franka kretao na trenutačnoj razini od oko 6,5 kuna, dužnici banaka za koje se formira odgoda potraživanja u skladu s dogovorom s Vladom, uz današnji prosječni anuitet od 4.000 kuna mjesečno, u balonu bi imali novi dug od oko 30.000 kuna
Od tog iznosa 26.000 kuna odnosilo bi se na glavnicu, kamata od maksimalnih 3,95 posto godišnje ukupno bi iznosila oko 5500 kuna
Ako bi franak ponovno probio rekordnih sedam kuna, riječ bi bila o dugu od oko 50.000 kuna, od čega bi kamata iznosila oko 8800 kuna.
Osam banaka - Erste banka, Raiffeisena, Privredne banke Zagreb, Zagrebačke banke, OTP-a, Hypo Alpe-Adria Banka, Volksbanka i Splitske banke - s Vladom prošli tjedan potpisale memorandum kojim se tečaj franka za stambene kredite veže na 5,8 kuna u idućih pet godina, a tečajna razlika će se prebaciti u takozvani kreditni balon. Na njega će oni koji se odluče za takvu soluciju bankama plaćati godišnju naknadu, koja će maksimalno iznositi 3,95 posto.
Dođe li pak do (znatnijeg) pada tečaja ispod 5,8 posto, balon će se ispuhati. Ako se to pak ne dogodi, dužnici nastali dug u balonu mogu platiti jednokratno ili ga pak pripisati ostatku stambenog kredita. Dug u balonu moći će se refinancirati i novim kreditom.
