Matijević ističe kako u proizvodnji jagoda leži golem potencijal. Posljednje dvije godine proizvođačima jagoda velike štete nanijeli su mraz i dugotrajni kišni periodi. Sve su to izazovi za proizvođače koji se suočavaju s propadanjem nasada, ali će se uskoro suočavati i s njihovim bolestima i financijskim gubicima ukoliko ih ne zaštite. Naime, jagode u kontroliranim uvjetima (plastenicima) puno manje stradavaju od nepovoljnih vremenskih uvjeta, a oni poučeni prošlim iskustvima znaju da je budućnost upravo u takvoj proizvodnji jer je na otvorenom prevelik rizik, ističe Matijević.

Prostor za povećanje proizvodnje nalazi se u produljenju sezone proizvodnje, a time i potrošnje. 'Jagoda je radno intenzivna i kao takva značajno doprinosi (samo)zapošljavanju. Produljenje sezone može se raditi na način da poslije doline Neretve i Slavonije pokrenemo proizvodnju u brdsko-planinskim područjima jer je to klimatski zadovoljavajuće područje, a treba naglasiti i da bi to imalo strašan utjecaj na taj dio RH u smislu (ne)migracije', rekao je Matijević.

Inače, rekordne 2013. godine, prema podacima HGK, proizvedeno je 4800 tona jagoda. Te smo godine izvezli jagoda u vrijednosti od oko 450 tisuća eura, a uvezli smo tri i pol puta više. U 2015. godini situacija je znatno nepovoljnija. Naime, proizveli smo gotovo upola manje jagoda, izvezli smo niti 250 tisuća eura, a uvezli smo gotovo 10 puta veću vrijednost od izvoza.