Na početku ove godine, uz nastavak inozemnog zaduživanja države, intenzivirano je zaduživanje privatnih trgovačkih društava. Inozemni dug države na kraju ožujka je iznosio gotovo sedam milijardi eura, što je šest posto više u odnosu na kraj 2010. godine.

Na osjetno povećanje zaduženosti države utjecalo je izdanje inozemne obveznice u ožujku. U spomenutom mjesecu dug države porastao je za 500 milijuna eura. Tijekom ožujka država je otplatila dospjelu euroobveznicu u vrijednosti 750 milijuna eura s pripadajućim kamatama (oko 50 milijuna eura), što je financirala kratkoročnim kreditima banaka, ali je također izdala novu euroobveznicu na dolarskom tržištu u vrijednosti milijardu i pol dolara, što je rezultiralo neto povećanjem vanjskog duga.

Analitičari RBA u nastavku godine očekuju daljnji rast inozemnog duga u skladu s oporavkom gospodarstva. Na povećanje ino duga utjecat će i lipanjsko izdanje euroobveznice na europskom tržištu u vrijednosti od milijardu i pol eura, čime je ispunjen plan inozemnog zaduživanja za ovu godinu.

Visoka razina inozemnog duga, uz razmjerno visok proračunski deficit svrstava Hrvatsku u vrh europskih zemalja po riziku od bankrota. Prema analizi britanske konzultantske tvrtke CMA group, vjerojatnost da Hrvatska neće moći plaćati svoje obveze u idućih pet godina iznosi čak 17,9 posto.

Na rang listi 'financijski sumnjivih' zemalja Hrvatska predvodi u regiji. Iza nas se nalazi Mađarska s vjerojatnošću bankrota od 17,6 posto, a Slovenija je u puno boljoj poziciji s rizikom od samo 7,9 posto.