U odnosu na kraj 2010, bruto inozemni dug smanjio se za 452 milijuna eura ili za jedan posto. Pri tome je sektor privatnih poduzeća jedini pridonio rastu duga u odnosu na kraj 2010, dok su javni i financijski sektor smanjili njegovu razinu u promatranom razdoblju.

Ipak, ukupno povećanje inozemnog duga privatnih poduzeća posljedica je rasta u siječnju, dok nakon toga dug stagnira, a u zadnja tri mjeseca čak se i blago smanjio. S obzirom na pogoršane uvjete inozemnog financiranja, poduzeća uglavnom pokrivaju inozemne obveze na domaćem tržištu.

Vanjski dug javnog sektora na kraju listopada iznosio je 14,3 milijarde eura, što je 21 milijun eura manje nego na kraju 2010. Pritom je inozemni dug države 6,9 milijardi eura (porast od 4,9 posto u odnosu na kraj 2010.), dok je inozemni dug javnih trgovačkih društava 5,8 milijardi eura (+0,1 posto), a padu inozemnog duga javnog sektora pridonijelo je smanjenje duga HBOR-a za gotovo 200 milijuna eura te iznosi 1,4 milijarde eura.

Vanjski dug financijskog sektora iznosio je 13,7 milijardi eura, što je 0,5 posto manje nego na kraju 2010.

Zbog visoke averzije prema riziku koja poskupljuje inozemno financiranje, izostalog oporavka domaćega gospodarstva i činjenice da se ne očekuje značajniji rast kredita banaka, i u ovoj godini analitičari predviđaju vrlo umjerenu dinamiku rasta inozemnog duga. U prvoj polovici godine ne očekuju ni izlazak države na inozemna tržišta, ali ne isključuju mogućnost priljeva inozemnoga kapitala kroz međunarodne institucije i razvojne banke.