Nakon tri mjeseca rasta, u srpnju je ukupan bruto inozemni dug zabilježio pad na mjesečnoj razini. Krajem mjeseca dug je iznosio 40,5 milijardi eura što je 223 milijuna eura odnosno pola posto manje u odnosu na lipanj, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke
U promatranom jednomjesečnom razdoblju svi sektori (izuzev inozemnih izravnih ulaganja) zabilježili su smanjenje obveza prema inozemnim vjerovnicima. Najveće smanjenje duga bilježe banke kojima srpanj donosi uobičajeno sezonsko smanjenje inozemnih obveza. Značajan doprinos smanjenju duga dala je i otplata obveznice iz 2004. godine, čije je dospijeće bilo upravo u srpnju ove godine. Banke su na mjesečnoj razini smanjile svoje inozemne obveze za 171 milijun eura te na kraju srpnja iznose 10,2 milijarde eura.
Inozemni dug ostalih sektora (većinom trgovačkih društva) na kraju srpnja smanjen je za 50,3 milijuna eura te na kraju promatranog mjeseca iznosi 20,7 milijardi eura. Doprinos padu vanjskog duga u srpnju u odnosu na lipanj ove godine donosi i pad inozemnog duga države (koji obuhvaća središnju državu, fondove i lokalnu državu) i to za 44,5 milijuna eura.
Najveći udio u ukupnom bruto inozemnom dugu i dalje imaju ostali sektori odnosno poduzeća, 50,9 posto.
Na godišnjoj razini nastavljen je trend usporavanja rasta inozemnog duga. Godišnja stopa rasta prvi put se nakon kraja 2007. spustila ispod 14 posto te na kraju srpnja iznosi 13,9 posto. U odnosu na kraj prošle godine inozemni dug porastao je 1,2 milijardi eura odnosno 3,1 posto što je znatno manji prirast no u 2008. odražavajući ujedno relativno oskudne i nepovoljne uvjete financiranja na inozemnim tržištima.
Promatrajući obveze prema inozemnim vjerovnicima od početka ove godine najveći udio u porastu ukupnog vanjskog duga dali su ostali sektori odnosno trgovačka društva, ukupno 645 milijuna eura (rast od 3,2 posto), izravna ulaganja (rast od 558 milijuna eura ili 10,9 posto) te banke (142 milijuna eura ili 1,4 posto).
Analitičari Raiffeisen banke do kraja godine očekuju nastavak rasta inozemnog zaduživanja, ali po znatno nižim stopama no prethodne godine. S drugim ovogodišnjim izlaskom države na međunarodna tržišta kapitala te povećanim potrebama za refinanciranje obveza u prvom tromjesečju 2010. može se očekivati povećanje udjela duga države u strukturi ukupnog duga.
Udio inozemnog duga u BDP-u, unatoč usporavanju rasta u skladu s kontrakcijom gospodarstva od 5,5 posto, dosegnut će oko 93 posto BDP-a do kraja ove godine.
