"Bili bi sretniji da je neto izvoz veći", izjavio je Šušnjar na 41. susretu Liderova Kluba izvoznika, poručivši da će Vlada nastaviti pružati snažnu podršku izvoznicima i poslovnoj zajednici kroz stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, ulaganja u obrazovanje i razvoj vještina te poticanje istraživanja i razvoja.

Uz podsjećanje da je Hrvatska po rastu BDP-a u trećem kvartalu bila pri vrhu EU-a, Šušnjar je ocijenio da su tome dobrim dijelom doprinijeli i poticaji za gospodarstvo "koji ove godine dosežu gotovo četiri milijarde eura".

U predstojećim godinama će ta izdvajanja iz državnog proračuna biti i "u duplim iznosima", najavio je.

Pritom je apostrofirao i više zakonskih izmjena, kojima se udvostručuju pa i utrostručuju državni poticaji za ulaganja u istraživanje i razvoj, a između ostalog, tu su i udvostručeni poticaji za nova radna mjesta u industriji, kao i porezne olakšice u kontekstu poreza na dobit, koje kompanije koje ulažu u Hrvatsku mogu koristiti u razdoblju od deset godina.

Također, akcijskim planom administrativnog rasterećenja gospodarstva, uštede bi samo u idućoj godini trebale dosegnuti 364 milijuna eura, naveo je Šušnjar.

Uskoro novi javni pozivi

Rekao je i da se Hrvatska, kao mala i otvorena ekonomija, suočava s izazovima na globalnom tržištu, što uključuje i trgovinske napetosti koje mogu utjecati na stabilnost izvoza, a također, tu je i recesija na velikim izvoznim tržištima. "Unatoč tome, imamo jako pozitivne brojeve i rast gospodarstva, 15. kvartal zaredom, što je jako veliki uspjeh", izjavio je Šušnjar.

Naveo je da izvoz čini 35 posto BDP-a, od ulaska u EU je gotovo utrostručen, a pozitivno mu doprinose i članstva u Schengenu te eurozoni. Podsjetio je i da Vlada osigurava financijsku i tehničku potporu izvoznicima kroz subvencionirane kredite, jamstva i savjetodavne usluge, pri čemu je kao potporne institucije izdvojio HBOR i HAMAG-BICRO.

Ocijenio je i da Vlada i Ministarstvo gospodarstva djeluju proaktivno, da je gospodarska klima u Hrvatskoj puno bolja nego prije desetljeća i više godina, a dokaz čemu su i realizirane velike strane investicije.

Apostrofirao je i značajne rezultate postignute kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), pri čemu je njegovo ministarstvo objavilo 42 poziva vrijedna ukupno gotovo 1,6 milijardi eura, čime je financirano više od osam tisuća projekata, 1,2 milijarde eura je dodijeljeno bespovratno, a otvoreno je ili očuvano oko 13,7 tisuća radnih mjesta.

Najavio je da će Ministarstvo gospodarstva uskoro objaviti nove javne pozive za certificiranje proizvoda, internacionalizaciju poslovanja i inovacije.

BiH postaje vodeće izvozno tržište?

Voditeljica Liderova Kluba izvoznika Manuela Tašler iznijela je glavne pokazatelje hrvatskog izvoza, čija je vrijednost u prvih devet mjeseci na godišnjoj razini porasla za 3,5 posto, na 17,5 milijardi eura. Ustvrdila je i da, ako se nastave dosadašnji trendovi, Bosna i Hercegovina (BiH) će u ovoj godini postati najveće i najvažnije izvozno tržište Hrvatske. "To je najveće iznenađenje ovogodišnjih izvoznih aktivnosti", rekla je Tašler.

To se događa uslijed gospodarske krize u Njemačkoj, a također, napomenula je Tašler, brine i pad hrvatskog izvoza u Italiju.

Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost hrvatskog izvoza u Njemačku u prvih devet mjeseci iznosila je 2,1 milijardu eura, uz rast od tek 0,1 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, izvoz u BiH je skočio za 19,8 posto, na 2,02 milijarde eura, dok je izvoz u Italiju pao za 3,9 posto, na 1,97 milijardi eura.

Tašler je iznijela i ocjenu izvozne klime 5/10, što je zapravo procjena izvoznika o situaciji u idućoj godini. Te procjene su i nešto optimističnije od predviđanja makroekonomista, dodala je.