Slični scenariji ponavljaju se diljem kontinenta. Izgradnja stambenih zgrada stala je kako troškovi rastu, a troma birokracija i sve stroži propisi o energetskoj učinkovitosti sve dodatno otežavaju.

Usporavanje građevinskog sektora utječe na gospodarski rast dok birači nezadovoljni manjkom stambenog prostora potiču političke napetosti.

'Provela sam tolike noći ležeći budna. Ono što me ljuti je to što smo bili tako blizu', rekla je Milena, 37-godišnja učiteljica, piše Bloomberg.

Davidovi imaju sve preduvjete za izgradnju kuće. Obitelj ima dva primanja, stabilne poslove u javnom sektoru, a što je najvažnije - nisu morali plaćati građevinsko zemljište jer su im ga ustupili Manuelovi roditelji. Njihov primjer pokazuje koliko je europsko stambeno tržište 'u banani'.

Najteže pogođene zemlje su među najbogatijima članicama EU-a. Nove građevinske dozvole u Njemačkoj pale su više od 27 posto u prvom polugodištu. Broj dozvola u Francuskoj srozao se za 28 posto, a očekuje se da će izgradnja kuća u Velikoj Britaniji ove godine pasti više od 25 posto. Švedska trpi najgori pad od krize 1990-ih, sa stopama izgradnje manjim od trećine onoga što se smatra potrebnim da bi se zadovoljila potražnja.

Kriza ne utječe samo na obiteljske kuće - poput one koju su planirali Davidovi - već i na velike stambene projekte. Najveća njemačka tvrtka koja posjeduje i upravlja stambenim nekretninama, Vonovia SE, na neodređeno vrijeme odgodila je svu novu gradnju. A u Švedskoj se ključni projekt za proizvodnju baterijskih ćelija za automobile i smanjenje ovisnosti EU-a o opskrbi iz Kine suočava s nestašicom radnika zbog nedostatka stanova.

Švedskoj u ustavu piše da država mora osigurati pristupačno stanovanje, ali ponuda stanova za iznajmljivanje desetljećima ne prati potražnju. To je dovelo do rasta cijena, prisiljavajući ljude da žive kao podstanari u nekretninama nađenim na crnom tržištu. U Velikoj Britaniji izgradnja kuća konstantno ne dostiže 300.000 domova godišnje, što je cilj koji je postavila vladajuća konzervativna vlada 2019. godine.

U Njemačkoj je pristupačno stanovanje bilo jedno od ključnih obećanja koalicije kancelara Olafa Scholza kada je 2021. preuzela vlast, ali ekonomisti procjenjuju da vlada neće prije 2026. postići svoj cilj da stambenom fondu doda svake godine 400.000 novih domova.

'Osigurati da građani imaju gdje živjeti jedna je od najvažnijih dužnosti države. Očigledno u tome zasad ne uspijevamo', rekao je Kolja Müller, jedan od čelnika Scholzove Socijaldemokratske stranke u Frankfurtu.

Manjak stambenog prostora prisiljava ljude da izdvajaju veći dio svojih prihoda za smještaj. Stavovi prema migrantima također bi se mogli pogoršati jer se na njih sve više gleda kao na suparnike za oskudan životni prostor. U Lörrachu, gradu u južnoj Njemačkoj, nekoliko desetaka stanara bilo je prisiljeno preseliti se kako bi napravili mjesta za izbjeglice.

'Ako ne uspijemo riješiti stambenu krizu, to će biti stvarna prijetnja našoj demokraciji', rekao je Müller te uspon krajnje desne Alternative za Njemačku - druge najjače stranke prema anketama - dijelom pripisuje krizi oko stanovanja.

Borba za izgradnju dovoljnog broja pristupačnih domova u konačnici proizlazi iz loše vladine politike. Stanovanje je negdje između tržišno vođene imovine i reguliranog javnog dobra. Ta kombinacija usporava investicije dok sektor izlaže nestabilnosti, a trenutni preokret u financiranju i troškovima izgradnje često čini gradnju neisplativom.

Država je prije imala aktivniju ulogu u stambenom zbrinjavanju. Značajan udio postojećih domova u Švedskoj izgrađen je kao dio državne inicijative za izgradnju milijuna stanova između 1965. i 1974. U Njemačkoj su gradovi poput Berlina izgradili ogromna stambena naselja za radnike koji su migrirali u urbana središta nakon završetka Prvog svjetskog rata.

Ali to se promijenilo. U Njemačkoj je oslanjanje na privatni sektor pojačano ponovnim ujedinjenjem zemlje, što je ispraznilo javne blagajne i potaknulo mnoge gradove da prodaju nekretnine. U kasnim 1980-ima Njemačka je imala oko četiri milijuna socijalnih stambenih jedinica, ali taj je broj pao na nešto više od milijun u 2020. Slična je situacija u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su općinski stanovi rasprodani stanarima 1980-ih.

'Država je sklona favorizirati pojedinca, a ne zajednicu, i većinom prepušta privatnim vlasnicima da osiguraju odgovarajući smještaj', rekla je Kerstin Brückweh, povjesničarka na Europskom sveučilištu Viadrina Frankfurt (Oder).

U Istočnoj Njemačkoj, gdje ekstremno desničarski AfD ima najveću potporu, zabrinutost oko stambenog pitanja posebno je akutna. Nakon ponovnog ujedinjenja mnogi su izgubili pravo živjeti u kućama koje je nekoć pružao komunistički režim. Danas je još uvijek manje vjerojatno da će istočni Nijemac posjedovati nekretninu nego njegov vršnjak iz zapadne Njemačke.

Pad građevinskih aktivnosti doveo je do poziva za državnim poticajima i podrškom industriji, ali vlade imaju ograničen apetit za dodatnom potrošnjom nakon pandemije covida i usred napora da obuzdaju inflaciju. Zbog toga je došlo do sloma tisuća građevinskih tvrtki.

U Velikoj Britaniji je oko 45.000 građevinskih firmi stavilo ključ u bravu u posljednjih pet godina. U Švedskoj je 1145 tvrtki podnijelo zahtjev za stečaj u prvih 10 mjeseci ove godine, što je povećanje od 35 posto u odnosu na 2022.

Sudbina starog sjedišta policije u Frankfurtu simbol je krize njemačkog tržišta nekretnina, a ono je dobrim dijelom u rukama privatnika. Zemljište od 15 hektara u središtu grada bilo je napušteno više od 15 godina prije nego što ga je tvrtka Gerchgroup preuzela i obećala obnoviti velebnu zgradu iz 1914. te izgraditi više od 440 djelomično subvencioniranih stanova.

Ali u kolovozu firma je podnijela zahtjev za stečajem, ostavljajući prazninu u centru grada, gdje su novi stanovi nasušno potrebni. U pet godina, koliko je Gerchgroup posjedovao zemljište, nije napravljeno ništa.

Političari oprezno najavljuju mjere pomoći. Britanska Laburistička stranka obećala je paket reformi za ubrzanje sporog sustava stambenog planiranja i izgradnju 1,5 milijuna novih domova tijekom sljedećeg mandata. Portugalska vlada namjerava povećati količinu nekretnina dostupnih za stambenu uporabu i pojednostaviti postupke izdavanja dozvola. Njemačka je obećala pojednostaviti pravila gradnje i potaknuti javna ulaganja. No ne očekuje se da će te mjere promijeniti puno toga.

'Najavljene mjere stvaraju potpunu neizvjesnost među graditeljima', rekao je Wolfgang Schubert-Raab, predsjednik lobističke skupine građevinskog sektora ZDB. Umjesto da odmah počnu s projektima, čekat će bolje subvencije sljedeće godine, 'kada će situacija izgledati još mračnija', zaključio je.