Iza Preložnjaka i ekipe iz Udruge V.U.K. dvije su kandidature Grada Varaždina za Europsku prijestolnicu mladih. Isto tako su u suradnji s Uredom Europskog parlamenta (EP) u Hrvatskoj 2019. sudjelovali u kampanji #ovajputglasam za motiviranje mladih za izlazak na izbore za EP.

P4 centar smješten u središtu Varaždina prostor je za održavanje brojnih festivala i radionica. U njemu se održava radionica suvremenog plesa i hip-hopa, Tišlarije - radionica izrade predmeta i namještaja od drva te Čeličana - radionica o emocijama i seksu koju vodi psihologinja Etelka Kožar.

Organiziran je ljetni program za mlade, Hladoveena, usmjeren na razvijanje lokalne glazbene scene. U suradnji s drugim udrugama održane su radionice za DJ-e, foto radionice, Dreamcatcher i radionice makramea, organizirano je ljetno kino i PS turnir u FIFA-i koji je zbog velikog interesa pretvoren u ligu.

Održan je i Kvart - festival urbane glazbe i kulture - okrenut mlađoj publici, uz brojne popratne programe poput oslikavanja murala, radionica grafita, vježbanja joge i hula-hupa i sl.

P4 je bio komunikacijska i logistička podrška za festival književnosti i kulture Kalibar, festival plesa, pokreta i igre Kliker i festival multimedije MOP.

Što vam je bila nit vodilja kad ste preuzeli centar P4?

Definirali smo ga kao prostor za osobni kreativni razvoj mlade osobe, prostor za eksperimentiranje i prostor za inovacije. Mjesto na kojem cvjeta nezavisna kultura u Varaždinu. Prostor djelovanja koji mi obuhvaćamo su urbana kultura, novi mediji i tehnologije, suvremena umjetnost i nove umjetničke prakse, zagovaranje prava mladih, slobodno vrijeme i grupna psihološka podrška mladima.

Kako su mladi i udruge prihvatili P4?

Trebalo je u početku pridobiti povjerenje ljudi, objasniti im u kojem smjeru želimo razvijati centar koji okuplja ne samo neformalne skupine mladih, nego i organizacije koje koriste taj prostor. Trebalo nam je gotovo godinu i pol da definiramo ono što želimo i kojem se smjeru želimo programski razvijati. Smatram da su sadržaj i vrijednosti koje dijelite puno bitniji od samog prostora.

Koliko vam je pandemija koronavirusa poremetila planove?

Dok su zbog epidemioloških mjera bila zabranjena sva okupljanja, iskoristili smo to vrijeme za pripremu programa. Dok je trajao prvi lockdown, pokazala se velika potreba za podršku mladim ljudima. Zato smo krenuli s online kampanjom koju je odlično osmislila naša programska voditeljica Jelena Brcković. Pozvali smo mlade da snime ono što rade za vrijeme pandemije. Time smo uspjeli razviti i privući novu publiku u trenutku u kojem smo krenuli s fizičkim aktivnostima. Velika podrška u toj kampanji bio nam je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Kako se financira P4 centar?

Financiramo se iz programskog novca koji nam daje Grad Varaždin. Zatim primamo sredstva od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. S njima smo potpisali trogodišnji ugovor o institucionalnoj podršci, što nam olakšava rad jer možemo pokriti troškove plaća, operative, režija i ostalog. A nedavno smo dobili potvrdu Agencije za mobilnost i programe EU-a da će financirati naš projekt Erasmus+ nazvan '4M Storytelling' s oko 1,3 milijuna kuna.

O kakvom je projektu konkretno riječ?

Riječ je o dvogodišnjem projektu koji će koordinirati Udruga mladih V.U.K., a provodit će ga u suradnji sa sedam partnera iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, Nizozemske, Francuske i Italije. Cilj je razviti metodu storytellinga ili pričanja priča s četiri modula kao inovativnog pristupa za kreativno izražavanje, umrežavanje, društveno-socijalno uključivanje i snažnije pozicioniranje mladih u političkim i društvenim procesima, koristeći različite forme umjetničkog izražavanja. Provedba projekta počet će u ožujku ove godine, a jedna od zanimljivijih aktivnosti bit će festival storytellinga u Varaždinu u sklopu kojeg će biti predstavljeni rezultati. To je zaokružena priča svega onog što smo radili za vrijeme kandidature Grada Varaždina za Europsku prijestolnicu mladih (EPM).

Kandidirali ste se dva puta za Europsku prijestolnicu mladih, 2018. i 2019. Niste pobijedili, ali ste oba puta ušli u finale. Koja ste iskustva stekli vodeći te kampanje?

Javno zagovaranje i lobiranje. I dalje u našem društvu postoji negativna konotacija kad je u pitanju lobiranje jer se redovito veže za 'prljave poslove i mito'. Lobiranje je vještina koja se stekne iskustvenim učenjem, a u mojem slučaju to je bila kandidatura Varaždina. Naravno, volio bih da je kod nas lobiranje profesionalizirano i regulirano, to bi pomoglo transparentnosti ovog zanata, a i jasniji bi bio proces stavljanja određenih tema na dnevni red. Naravno, spomenuo bih i zagovaračke kampanje postavljanja javnih politika za mlade na dnevni red - kako privući širu javnost da govori o stambenim politikama za mlade, njihovoj (ne)zapošljivosti ili mentalnom zdravlju, a ne o klasičnoj polarizaciji hrvatskog društva - tko je lijevo, a tko desno. Također, naučio sam da je za aktivno uključivanje lokalne zajednice izrazito bitan rad na terenu.

Što za vas osobno znači Europska unija? Što ona donosi mladima?

Vjerojatno je mnogima EU = EU fondovi. Za mene je EU više od fondova. Za mene je to pripadnost zajednici koja dijeli zajedničke vrijednosti, dogovara se kako se ponašati, što kažnjavati, a što nagrađivati. Gledam na tu zajednicu kao i svaku drugu, počevši od obitelji ili grupe prijatelja. Sve su to živući sustavi koji se konstantno razvijaju. Naravno, kao i svaka obitelj, ima loših dana pa se trebamo više potruditi da bude dobro. I da, ne smijemo zaboraviti da u tu zajednicu moramo nešto i dati, a ne samo uzimati. Konkretno, mladima nudi mogućnost putovanja, upoznavanja različitih kultura, razvoja novih ideja, izgradnje vlastitog identiteta, školovanja i umrežavanja. Na primjer, sudjelovanjem u kampanji Zajednoza.eu izgradili smo čvrsto partnerstvo s Uredom Europskog parlamenta koji nam je pomogao u provedbi aktivnosti, pronalasku partnera i daljnjem razvoju zajednice. Stoga preporučujem da se svi uključite i nađete mogućnost za sebe.

Mislite li da je vaš model dobar primjer i za ostale gradove kako aktivirati mlade i probuditi lokalnu zajednicu?

Naš model rezultat je potreba naše zajednice i odgovor na te potrebe. Sigurno bi naš model bio primjenjiv i na ostale gradove, međutim ono što bih preporučio svima koji žele aktivirati svoju lokalnu zajednicu - uzmite primjere dobre prakse, no prilagodite ih svojoj sredini. Svaka zajednica ima svoje specifičnosti koje treba prvo dobro istražiti.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj kao dio kampanje Zajednoza.eu.