Komentirajući upozorenje Vujčića o rastu kamata na kredite u euru, Lalovac je rekao da nije dovoljno upozoravati, već da se mora nešto činiti. 'Pa nismo mi meteorolozi - nije dovoljno upozorenje. Naravno da surađujemo i da nema nikakvog rata', dodao je Lalovac.

Objasnio je da samo ne želi da rizik bude na jednoj strani, na strani građana. 'Cijelo vrijeme govorim samo o tome da pokušamo naći teret raspodjele rizika, a da ne pada sve na stranu građana. Govorim dušom i tijelom prema svom uvjerenju, ne želim rat, ali želim govoriti o tome i govorim na temelju brojeva. Ne želim nikoga uvlačiti u sukobe', rekao je Lalovac.

Najavio je da će se uskoro otkriti kako je jedna poslovna banka loše poslovanje prebacila u novu firmu. 'Vrlo brzo će izaći financijski izvještaj. Vidjet će se da je jedna poslovna banka u Hrvatskoj otvorila novi d.o.o., prebacila loš portfelj u taj d.o.o. i preko toga prijavila četiri milijarde kuna gubitka! Neka kažu kojim su firmama sa 100 kuna davale kredite u milijardama! Dakle tu se radi o milijardama, a kod građana se radi o nekoliko stotina milijuna. Neka se samo čude danas, pa ću sve objaviti - sva imena firmi koje su dobile milijarde', poručio je Lalovac.

Na pitanje o pregovorima banaka s korisnicima kredita o problemu 'švicaraca', ministar je rekao kako vjeruje da će rješenje biti pronađeno do kraja roka važenja Vladine uredbe. Ne dođe li do njega, Vlada će vjerojatno ponovno djelovati, rekao je Lalovac. Dodao je da ne bi želio da Vlada u te odnose mora ulaziti zakonskim aktima.

Komentirajući nove Vladine mjere za smanjenje deficita, Lalovac je rekao: 'Nisam sretan zbog trošarina, ali to su nužne i bolne mjere, a reformske mjere bit će veće na rashodovnoj strani. EK je tražio veće porezno opterećenje, ali Vlada RH je odlučila ne dirati porezne olakšice. Nećemo dirati socijalna davanja. Spojit ćemo 10 agencija i racionalizacijom troškova uštedjeti oko 500 milijuna kuna.'

Lalovac je istaknuo i da će zajedno sa sindikatima biti potrebno naći put ka daljnjim uštedama. 'Nadam se da ćemo sindikatima uspjeti objasniti u kakvoj se situaciji nalazi Hrvatska. Od 104 poduzeća samo 19 poduzeća, od kojih je devet državnih, duguje 80 milijardi kuna, a 308 korporacija duguje 152 milijarde kuna te među njima dominiraju državna poduzeća.' Podaci su to koje je ministar naveo, a koji govore o tome kakav utjecaj javna poduzeća imaju na visinu deficita. 'To je pritisak i za javni dug. Javna poduzeća neće više moći biti generatori ekonomskog rasta - to će biti samo privatni sektor', naglasio je.