Hrvatska gospodarska komora (HGK) zatvorit će svoja predstavništva u Beogradu, Prištini, Sarajevu, Kotoru, Banja Luci te u Afganistanu, a prema Vladi će ići sa zahtjevom za otvaranje predstavništva u Washington, odlučeno je na Skupštini HGK održanoj u srijedu.
Kako je pojasnio predsjednik HGK Nadan Vidošević, "odradili su jednu epizodu, nakon rata su integrirali prostor bivše Jugoslavije u ekonomskom smislu, ukinute su vize, potaknuli su investicijsku aktivnost hrvatskih kompanija, na svim tim tržištima imamo dominantnu ulogu i ta epizoda je u tom smislu završena".
Danas dolazi novo vrijeme, Hrvatska je dio EU za nekoliko dana, preko Hrvatske će ići sredstva za prekograničnu suradnju, i HGK u tom smislu želi ojačati svoje županijske Komore koje će sa regijama susjednih zemalja razvijati takvu suradnju.
HGK će također jačati aktivnost u europskim udruženjima, a želi se jačati tržište Rusije i stvoriti nova platforma za izvoz na to tržište.
Što se tiče tržišta SAD-a, tamo se ide jer je to glavni strateški politički partner s kojim nemamo nikakve odnose i HGK to želi promjeniti, kazao je Vidošević.
"To je na neki način naša pionirska uloga u ovom trenutku, kao što je bila pionirska 1996. u Sarajevu ili 2000. u Beogradu", kazao je Vidošević te dodao kako se nada da će ova odluka nakon nekog vremena pokazati da je njome omogućen ne samo dotok kapitala iz američkog kontinenta ili plasman roba na to tržište nego i da je osiguran transfer znanja i tehnologija za neku novu industrijalizaciju Hrvatske koja je očito nužna.
Što se tiče zaposlenika u predstavništvima koja se zatvaraju kazao je kako će jedan dio biti integriran u sustav Komore, a neki će na žalost ostati bez posla.
U vezi predstavništva u Afganistanu, tj. Kabulu kazao je kako su sigurnosne procjene takve da u ovom trenutku jedna takva mala ekonomija kao hrvatska nema smisla da tamo boravi i u skladu s tim su se povukli.
Vezano uz aktualno stanje hrvatskog gospodarstva Vidošević je kazao kako je evidentno da smo u krizi koja traje pet godina, pokazuje se da raste dug centralne države, da privatni sektor nema snagu u ovom trenutku za investicijski iskorak, stranog investicijskog kapitala nema i nepovoljno je međunarodno okruženje u neposrednoj blizini što ne daje znakove optimizma na kraći rok.
Ono što najviše zabrinjava je da više od 360 tisuća ljudi na radi i da je 1,1 milijun umirovljenika koji se financiraju velikim dijelom iz proračuna, kazao je.
Taj duboki, teški strukturni problem starog stanovništva sa niskom radnom aktivnošću je po Vidoševiću problem svih problema i nešto što se prioritetno treba rješavati.
Kazao je i kako ne očekuje brzi izlaz iz krize, ali smatra da treba početi rješavati probleme koji su nas doveli u krizu.
U HGK navode kako je teško ovu godinu prognozirati kao prekretnicu, u optimističnijem scenariju BDP će u ovoj godini stagnirati, ali je vjerovatniji ponovni pad koji predviđa i Europska komisija (minus jedan posto).
Vidošević je čestitao Agrokoru na konsolidaciji trgovine, želi da uspiju, ali "ne radi nekog trijumfalizma nas u Hrvatskoj, nego radi očuvanja tog tržišnog prostora od Slovenije, BiH, Srbije, radi penetracije kasnije u srednju Europu, gdje bi se onda konsolidirali i drugi sektori hrvatskog gospodarstva, prvenstveno prehrambeni".
