"Za pilot projekt odabrana je 'limenka' na adresi Remetinečki gaj 21 na kojoj je obavljeno termovizijsko snimanje te su uočeni veliki gubici topline kroz fasadu i vanjsku stolariju zgrade", rekao je pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Marijan Maras. 'Cilj pilot-projekta je utvrditi optimalni model energetske obnove višestambene zgrade u privatnom vlasništvu te potaknuti procese energetskih obnova zainteresiranih u višestambenim objektima putem upravitelja objekata', naglasio je Maras.

Pilot-projekt uključuje analizu postojećeg stanja, idejno rješenje energetske obnove, studiju isplativosti i moguće modele financiranja. O velikom interesu građana za taj projekt svjedoči nedavno održana tribina u punoj dvorani Centra za kulturu Novi Zagreb u Remetinečkom gaju gdje je o mogućnostima energetske obnove zgrada govorio profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Ljubomir Miščević

Naglasio je da su energetskom obnovom zgrada iz 60-ih, 70-ih ili 80-ih godina prošlog stoljeća do 'faktora 10' ostvarene deseterostruke uštede energije za grijanje, a da je i račun struje sigurno manji. Europska unija, dodaje, ima vrlo ambiciozan plan '20-20-20' kojim namjerava do 2020. godine 20 posto smanjiti potrošnju energije i emisije CO2, te ostvariti 20 posto udjela iz obnovljivih izvora energije u sveukupnoj energetskoj bilanci.

'U Zagrebu sezona grijanja traje sedam mjeseci i Toplana računa s tim, no kad uštede osjeti korisnik, osjeti ih i država', kaže Miščević koji sudjeluje u pilot-projektu i dodaje: 'Nitko ne kaže da se odmah mora sve obnoviti. U Sloveniji su, primjerice, najprije počeli mijenjati prozore'. 'Bilo je ideja da račun obnove pročelja ide kroz račun HEP-a, ali energetska obnova ne može i ne smije biti prisila', ustvrdio je.

Rekao je da je na Arhitektonskom fakultetu još 1985. sudjelovao u prvom međunarodnom projektu, u suradnji s Barclay University, kad je na primjeru naselja Trnsko izrađen troškovnik obnove u 12 faza, a da je lani u Trnskom dovršeno solarno mapiranje, što je bio projekt Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Stanovnici tog novozagrebačkog naselja tako mogu saznati koliko sunačanih pretvornika stane na njihov krov, koliki su troškovi i rok povrata investicije.

'Bilo bi dobro da građani Trnskog na krovove gledaju kao na 'parcele' za proizvodnju topline i struje i da saznaju kolika bi bila provizija da iznajme svoj krov', rekao je Miščević. Najavio je da će se tijekom 4. zagrebačkog energetskog tjedna u svibnju održati niz konferencija, seminara i radionica te izložba na Trgu bana Jelačića na temu energije, globalnog zatopljenja, primjena mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a sudjelovat će sve generacije - od vrtića i škola do stručnjaka iz znanstvenih institucija, strukovnih udruženja te brojne udruge, među kojima je i udruga 'Remka'.

'Troškovi energije nemilosrdno rastu, a mi grijemo više okoliš nego svoje stanove', kazao je Mladen Plazibat iz "Remke" i dodao kako ta udruga predlaže zadrugarstvo kao rješenje za upravljanje zgradama i njihovo održavanje. Po njegovu mišljenju, zadruge bi uvelike mogle pomoći u obnovi dotrajalih zgrada i stanova, kao i zapošljavanju brojnih obrtnika jer su se, kako dodaje, 'krediti pokazali preskupi, a dosadašnji upravitelji gledaju prije svega svoj interes'.

Potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine i moderatorica skupa Tatjana Holjevac smatra da i država treba izaći u susret građanima jer im je prodala stanove kojima je 'istekao rok trajanja' te zajedno s Gradskom upravom uključiti se kako bi se s projektima energetske obnove zgrada krenulo na aplikaciju za EU fondove. Slične tribine održat će se i u drugim zagrebačkim četvrtima gdje su izgrađene zgrade tzv. 'limenke': u Zapruđu, Folnegovićevom naselju i na Borongaju.