Ljudima se dopušta da zadrže određenu imovinu, a ostalo odlazi kreditorima. Zauzvrat, oslobođeni su od duga. Unatoč društvenoj stigmi vezanoj za proces bankrota, u prvih šest mjeseci ove godine broj bankrota građana povećao se za 37 posto u odnosu na lani, piše Glas Amerike. Henry Sommer pojašnjava da je institucija bankrota ključna za američki ekonomski sustav.

'Bankrot je odavno dio američkog prava zato što Amerika vjeruje u slobodno tržište. Ljudi poduzimaju rizike. Želimo da biznisi riskiraju u svom poslovanju, ali ne želimo ljude da budu zagušeni dugovima do kraja života ako stvari ne funkcioniraju.'

Neprofitna organizacija Institute for Financial Literacy objavila je statističke podatke o bankrotima za 2008. godinu. Utemeljiteljica ove organizacije Leslie Linfield kaže da je došlo do demografske promjene građana koji proglašavaju bankrot.

'Kad vidite da bankrot proglašavaju ljudi s višom zaradom, višim obrazovanjem, oženjeni, oni koji su samostalno uposleni, onda to govori da se bankrotu sve više okreću građani iz srednjeg sloja.'

Unatoč takvom trendu, Henry Sommer podsjeća da su oni koji najčešće proglašavaju bankrot građani nižih primanja. Uz stvoreni financijski dug, do bankrota najčešće dolazi u tri slučaja.

'Zdravstveni problem, razvod ili gubitak posla. Zbog toga što pogođeni građani u pravilu nemaju ušteđevinu, ti događaji predstavljaju veliki problem.'

Pad vrijednosti nekretnina također je pridonio većem broju bankrota građana, kaže Sommer.

'Dosta vremena ljudi su uspijevali izbjegavati financijske nedaće s kreditnim karticama tako što su refinancirali stambene zajmove za njihove kuće i tako dobivali dodatne kredite za otplatu kartičnih dugova. Sada kad je vrijednost kuća pala, građani nemaju mogućnost refinanciranja stambenih kredita i ta im je opcija isključena.'

Zbog promjena u zakonu o bankrotu iz 2005. godine, oni koji proglase bankrot moraju pohađati dva sata tečaja o financijama. Vlasti vjeruju da dugoročno niti jedan građanin neće morati proglasiti bankrot više nego jedan put.