Tečaj švicarca od gotovo 7 kuna i 54 lipe, već prekosutra, prema predviđanjima, mogao bi još rasti. RješEnje se užurbano traži te se, prema neslužbenim informacijama iz resornog ministarstva, može očekivati već idućeg tjedna, najkasnije tjedan iza. Na stolu je nekoliko scenarija, a najizgledniji je onaj koji predviđa zamrzavanje franka na 6,39 kuna, koliko je iznosio u četvrtak. Vladina namjera je pronaći rješenje koje neće iziskivati izmjene zakona, poput smanjivanja kamata dužnicima, i u tome očekuju aktivnu pomoć Hrvatske narodne banke čiji se guverner Boris Vujčić još nije službeno oglasio o ovoj temi.

Dugoročno rješenje moglo bi biti konverzija kredita u eure ili kune, rekao je nakon sastanka s bankarima u petak ministar financija Boris Lalovac.

'Sada moramo vidjeti po kojem modelu, koliko će tog dijela 'snositi' trošak banke, koliko građani i koji su to izlazni modeli. Svakako što oni zagovaraju je da nađemo jedno trajno rješenje', rekao je ministar financija Lalovac.

Za ekonomskog analitičara Ljubu Jurčića nema dvojbe, kredite u švicarskim francima treba pretvoriti u kune, devizna klauzula treba se ukinuti, a dug koji je od četvrtka do danas narastao za četiri milijarde kuna, ravnomjerno podijeliti.

'Zakon određuje što je novac u nekoj zemlji. Hrvatski zakon je odredio da je to kuna, dakle, ne može neka strana valuta biti u Hrvatskoj mjerilo vrijednosti, nego jedino kuna. Sada dvije institucije, hrvatska vlada i Hrvatska narodna banka, koje su kreirale kunu i koje trebaju čuvati kunu i razvijati kunu, one su se defacto ponašale suprotno i zato moraju snositi dio štete. Dio štete moraju snositi i komercijalne banke koje su od toga imale dobru korist, četvrtinu štete bi trebali snositi i korisnici kredita', izjavio je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Jurčić ističe da se šteta ne bi trebala odmah naplatiti, čime bi se dodatno opteretili građani i hrvatsko gospodarstvo, već bi trebalo osnovati Fond koji bi se punio idućih deset godina. Ukidanje devizne klauzule je jedini izlaz iz problema koji već godinama muči velik broj građana.

'Praktički bi trebalo sve kredite koji su vezani uz neku drugu valutu, bilo uz švicarac, bilo uz euro, pretvoriti u kunske kredite. Sve ostalo su palijativna rješenja i neće donijeti rezultate. Pa i za one koji kažu da smo mi visokoeurozirana zemlja pa da je zbog toga teško urediti kredite u kunama. Treba reći da je prvenstveno hrvatska kuna sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i da se sve može kad se želi, za to je potrebna politička odluka', rekao je predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever.

Čelnica OraH-a Mirela Holy smatra da bi se građanima trebala omogućiti besplatna konverzija kredita u drugu valutu te da ubuduće kredite treba vezati uz kunu. Smatra također da bi do pravomoćne presude u slučaju Franak trebalo zaustaviti sve deložacije ili ovrhe vezane uz kredite u toj valuti. Za cijelu situaciju, kaže, ima više odgovornih.

'Naravno, svoju odgovornost ima i Vlada, odnosno Ministarstvo, ali u svakom slučaju i HNB koji kreira monetarnu politiku. Poslovne banke također, koje bi trebale raditi na ravnomjernoj raspodjeli tereta između dužnika i oniH koji daju novac', rekla je čelnica OraH-a Mirela Holy.

Rješenje problema ima i bivši predsjednički kandidat i aktivist Ivan Vilibor Sinčić. Zalaže se za ukidanje valutne klauzule, konverziju kredita u kunske i povrat preplaćenog novca.

'To je monetarna reforma, u to se ne usudi dirati ni jedna parlamentarna stranka, ni jedna stranka koja se naziva alternativom. To je ono za što se Živi zid zalaže, to je ono što će na kraju promijeniti položaj hrvatskih građana i jedino je pravo rješenje', rekao je Ivan Vilibor Sinčić.

Dok prijedlozi rješenja pljušte na sve strane, najvažnije je da se usuglase Udruga Franak, bankari, Vlada i HNB, kako oko 60 tisuća građana, koji imaju kredite u 'švicarcima', ne bi bilo oštećeno već prilikom plaćanja iduće rate.