U HPB država je izravni vlasnik 51,46 posto dionica. Uz to, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ima 20,18 posto, dok je Hrvatska pošta vlasnik 27,9-postotnog udjela.

Savjetnik kojeg će Vlada birati na međunarodnom natječaju trebao bi osmisliti najbolji način privatizacije i za državu, odnosno državni proračun, ali i za samu banku.

U Vladi, doznaje Novi list, već imaju plan koji bi osigurao i prihode državnom proračunu, privatnog vlasnika banci te svježi kapital za njezin daljnji razvoj. Privatizacija HPB bi se provela na način da banka na kraju ostane u dominantno domaćem, ali ne više u državnom vlasništvu.

Prvi korak bi bila dokapitalizacija, kroz koju bi Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) stekla udio od 20 posto do najviše 25 posto. Na taj način bi HPB dobio dodatni kapital potreban za daljnji razvoj i povećanje plasmana stanovništvu i gospodarstvu.

Nakon dokapitalizacije udio sadašnjih dioničara bi se smanjio pa bi se tako i država s postojećih 51,46 posto pala na oko 35 posto, a smanjio bi se i postotak vlasništva Pošte i HZMO-a koji bi zajedno imali oko 30 posto dionica HPB-a.

U privatizaciju državnog udjela išlo bi se, piše Novi list, tek nakon toga, a plan je da te dionice kojima je država vlasnik preuzmu obavezni mirovinski fondovi. Četiri 'mirovinca' na taj bi način u HPB-u kupila najviše po osam posto udjela, ali bi zajednički imali najveći vlasnički utjecaj u Poštanskoj banci.