Kad je riječ o slatinskom Gaju, priča o 'osobnim interesima pojedinaca' nauštrb većine obespravljenih radnika uvijek je bila tema kuloarskih prepričavanja. Međutim, sada ju, nakon što su o tome nedavno govorili i sindikalni povjerenici u svom priopćenju medijima spominje i Paško Vela, generalni direktor Gaja, široj javnosti poznat kao nekadašnji predsjednik Uprave Željezare Sisak. Međutim, premda se ti 'osobni interesi' stalno spominju, rijetko tko govori, pa tako i Vela u svom dopisu, što to konkretno podrazumijeva i znači
Novim vlasnicima, ako je suditi po priopćenju, nije zapravo jasno zbog čega je nekome bio interes ultimativno pokrenuti stečaj kad se pojavila 'solidna naznaka da će projekt oživljavanja Gaja uspjeti', odnosno da će biti otvorena nova radna mjesta te da će firma konačno ponovo biti postavljena na solidne temelje. Nakon što je opisao što su sve novi vlasnici poduzeli Veli se nameće zaključak da su radnike izmanipulirali 'neki koji imaju drukčije interese'.
Ne bi ova izjava bila toliko bez smisla da radnici u svom dopisu novim vlasnicima nisu jasno naveli da do 12. prosinca žele isplatu zaostalih plaća ili će pokrenuti stečaj. Osim toga, radnici su naveli i zabrinutost za istjecanje zakonskog roka od 90 dana nakon kojeg bi izgubili pravo na otpremnine. Ako je, dakle, i bilo 'osobnih interesa' moglo ih se otkloniti, ublažiti ili bar oduzeti argument za prigovor, plaćanjem preuzete obaveze. Ili bar ponuditi drukčije, kompromisno rješenje. Toga, međutim, nije bilo. Vlasnici su ostali pri svome – isplata tek kada banka odobri kredit. Zbog toga su oni radnici koji su željeli oporavak Gaja i bili voljni čekati izgubili argument pred manjom grupom koja je postajala sve glasnija.
No što točno Vela, u ime trojice vlasnika, navodi u svom priopćenju?
Najprije kaže da su u Gaju vidjeli dobru poslovnu priliku za one koji znaju voditi poduzeće kada ono istovremeno treba i potpuno restrukturiranje. 'Zapravo, nije nam bilo jasno kako je bilo moguće toliko upropastiti firmu koja ima mnoge poslovne prednosti – kvalitetnu sirovinu, znanje, tradiciju, brend, gladno tržište', tuži se Vela opisujući potom stanje u kojem su zatekli slatinsku tvornicu – poduzeće koje ne posluje već šest mjeseci, koje dobavljačima, državi, kreditorima i radnicima duguje oko 10 milijuna eura, kojem je odavno isključena struja, a zbog neplaćanja ne može doći ni do sirovina.
Zbog nepoštivanja rokova i kvalitete, Gaj je izgubio kupce, strojevi i proizvodna oprema u katastrofalnom su stanju jer nisu održavani zadnjih deset godina, kojima se, piše Vela, 'dugo upravljalo na način kao da se željelo da sve propadne'.
Da Gaj FM postave na noge, založili su svoju osobnu imovinu vjerujući da mogu pokrenuti poslovni ciklus i relativno brzo poslovati pozitivno. Plan je bio napraviti remont opreme, započeti proizvodnju i prodaju u siječnju iduće godine te dovesti poduzeće do profitabilnog nivoa poslovanja unutar manje do godine dana. Uz zaposlenost od oko 400 ljudi na kraju 2012. Da povećaju šanse za uspjeh, u pomoć su pozvali tim vrhunskih menadžera, s iskustvom u restrukturiranju proizvodnih tvrtaka.
Novi su vlasnici u protekla dva mjeseca osigurali nove stabilne prodajne kanale te potrebnu dobavu kvalitetne sirovine, došli pred konačne dogovore oko remonta strojeva i opreme u energani, pilani i furnirnici, razgovarali sa svim vjerovnicima, osim s radnicima, koji su 'svi odreda spremni na značajne koncesije'. Uključujući i odustajanje od blokade računa i od pokretanja stečaja te reprogram i smanjenje obaveza.
Što je onda krenulo po zlu? Vela kaže da je uzrok tome djelovanje sindikata koji za nove vlasnike, tvrdi, nije imao razumijevanja: 'Prijetnja pokretanja stečaja visjela je nad projektom od prvog kontakta, iako smo preuzeli dogovorene obaveze prema radnicima te se obvezali isplatiti zaostale plaće, uključujući i vraćanje duga radnika Danku Končaru, odmah u trenutku odobravanja kreditnih sredstava.'
Uvjet za novi početak Gaja, nastavlja Vela, bilo je osiguranje kredita za obrtni kapital dodajući kako su ta sredstva u svakoj varijanti novog početka nužna. Pregovarali su s bankom i izgledi su bili dobri sve do trenutka kada su dobili ultimatum radničkih sindikata PPDIV-a da se radnicima do 12. prosinca isplate zaostale plaće ili će pokrenuti stečaj.
'Tada su naši pregovori s bankom i druge aktivnosti morali biti zaustavljeni', stoji u priopćenju te slijedi konstatacija da u ovom trenutku nema dogovora oko kredita i da u novonastalim okolnostima pokrenutog stečaja daljnji pregovori nemaju smisla. Vlasnici Gaja uvjereni su da bi dogovor s bankom bio postignut da nije bilo ultimatuma te da im se dalo za to potrebno vrijeme. Ipak, na kraju dopisa novinarima Vela kaže kako vlasnici i dalje smatraju da imaju dobar plan, da znaju kako stvoriti profitabilni Gaj i zaposliti velik broj ljudi.
'Spremni smo nastaviti započete aktivnosti samo ako dođe do dogovora svih zainteresiranih na ovom projektu. Nažalost, takav dogovor je trenutno prilično daleko, ali nije nemoguć', završne su misle Velinog priopćenja medijima.
Šimo Orešković, regionalni povjerenik Sindikata PPDIV-a, kaže da je priopćenje vlasnika Gaja samo alibi pred javnošću. 'Da su to htjeli, ovakav su dopis mogli poslati do ponedjeljka pa bismo pregovarali. Ovako, ne vjerujem da će išta biti od toga. Radnici nemaju od čega živjeti i nemaju vremena za mudrovanje. Podnijeli smo zahtjev za pokretanjem stečaja i njegovo otvaranje očekujemo već nakon Nove godine. Ako Gaj bude išao u zakup, neka se sadašnji vlasnici isprse i pomognu radnicima', poručio je Orešković.
