I tog ljeta 2013., kada je Samodol prvi put došao u Holding, tvrtka je, kao i danas, bila u nezavidnoj financijskoj situaciji.

'Holding u ovakvom obliku više ne može funkcionirati. Treba definirati što su to komunalne, a što tržišne djelatnosti. Treba napraviti Holding kao upravljačko tijelo s malom upravom, a ne da se ne zna tko, kada i zašto upravlja i tko što nabavlja', upozoravao je tada Samodol.

Iako je otad prošlo osam godina, Samodola čeka gotovo isti posao.

Novi gradonačelnik Tomislav Tomašević traži refinanciranje kratkoročnih obveza, kontrolu i rezanje nepotrebnih troškova te izradu plana za restrukturiranje Holdinga.

Valjda će Samodol ovaj put dobiti više vremena nego kad je Zagreb vodio Milan Bandić. Tada je iz Holdinga otišao već poslije devet mjeseci. Spekuliralo se da je glavni razlog tome njegovo neslaganje s potezima Slobodana Ljubičića, a koji je u to vrijeme vodio tvrtku.

Iz tog doba ostalo je zabilježeno i to da je Samodol prilikom predstavljanja novih članova Uprave izjavio da je on 'radoholičar koji radi i po četrnaest sati dnevno'.

Rođen 1965. u Drnišu, Samodolovo prvo zaposlenje bilo je ono u Ekonomskoj školi Velika Gorica, u kojoj je od 1990. bio predavač računovodstva i statistike. Zatim je do 1991. do 2005. promijenio nekoliko tvrtki i banaka (Exportdrvo, Glumina holding, Cibalae banka, Nava banka), da bi ga 2005. HDZ-ov ministar financija Ivan Šuker postavio za svog pomoćnika.

Godinu nakon toga imenovan je predsjednikom Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), u čijem je osnivanju i sam sudjelovao.

Kao šef Hanfe Samodol je vodio ratove s mnogima. Zbog navodnog kršenja zakona dao je zatvoriti neke brokerske kuće, a potom je Hanfa niz poduzetnika pokušala natjerati na objavu ponuda za preuzimanje tvrtki. Na Samodolovu popisu tako su se, između ostalih, našli Ivica Todorić (Hanfa je inzistirala na tome da preda 800 milijuna kuna vrijednu ponudu za preuzimanje Belja), Vinko Grubišić (Jadran film), Michael Ljubas (Elektropromet), Ante Perković (Badel 1862 ) i Željko Kerum (Koteks).

Kao jedan od žešćih Samodolovih sukoba pamti se onaj s Borislavom Škegrom. Sve je započeo pokojni Marijan Hanžeković, vlasnik Hanza medije (bivši EPH) i jedan od ulagača u Škegrine Quaestus nekretnine te član NO-a tog fonda.

Kad je Quaestus zapao u probleme, Hanžeković je optužio nekadašnjeg HDZ-ovog ministra financija da njegova uprava nije dostavljala NO-u podatke o ulaganjima fonda. Potom je Hanfa 2011. zbog 'sumnji u nezakonito poslovanje' oduzela pravo upravljanja fondom Borislavu Škegri te je 2012. morao napustiti mjesto predsjednika Uprave. Quaestus nekretnine ubrzo su završile u likvidaciji.

Kasnije je Samodol javno rekao da su mu zbog Quaestusa prijetili smrću. Škegro je pak napao Hanžekovića i Samodola te najavio tužbe 'zbog njihovih laži i obmana'.

I šest godina nakon što je napustio Hanfu Samodol je znao iznenaditi javnost pikanterijama iz tog razdoblja. Tako je u kolovozu 2018. na Facebooku opisao svoj obračun s Martinom Dalić 2011., dok je bila ministrica financija u jeku slučaja INA-MOL. Živopisan opis tog 'fajta', tijekom kojeg je, tvrdi Samodol, ministrica doslovno iskočila iz crvenih štikli, pročitajte ovdje.

Dolaskom SDP-a i Zorana Milanovića na vlast Samodolu nije produžen mandat te je napustio Hanfu 2012. godine. Nakon toga je s bivšim kolegom iz Hanfe Željkom Kopčićem otvorio konzultantsku tvrtku Centar za poslovne analize. Istodobno je oživio predavačku karijeru na privatnom sveučilištu Libertas.

Kao što smo već spomenuli, od 2013. do 2014. Samodol je bio član Uprave Zagrebačkog holdinga, da bi u prosincu 2014. bio imenovan za člana Uprave EPH (Hanza media), u kojoj se također zadržao manje od godinu dana.