Uz građane koji se bore s krizom troškova života i inflaciju koja ostaje visoka, zemlje EU-a i nisu previše zainteresirane, pa ni voljne na raspolaganje dati dodatan novac za program čiji je cilj jačanje europske industrijske baze i proizvodnje zelene tehnologije.

A s obzirom na to da EU samo nekoliko godina dijeli od kontroverzne odluke o preuzimanju golemih iznosa zajedničkog duga za financiranje fonda za oporavak od pandemije, apetit za dodatnim gomilanjem dugova nekima djeluje kao sol na ranu.

Većina zemalja slaže se s time da se Europa mora brže razvijati da bi držala korak sa SAD-om i Kinom, usmjeravajući istovremeno goleme količine subvencija u proizvodnju čistih tehnologija. No brojne zemlje također su zabrinute zbog planova EU-a kojim bi se zahtijevalo više novca i zaduživanja.

'Politički će biti teško prodati ideju da EU treba izdvojiti više novca u trenutku u kojem je građanima doista teško', rekao je diplomat EU-a iz jedne od desetak zemalja članica koje su oprezne kad je u pitanju trošenje novca EU-a.

Visoki ulozi i fond za suverenitet EU-a

Ulozi su visoki: ruski rat u Ukrajini pokazao je koliko je važno da zemlje osiguraju neovisnost od Rusije ili Kine kad je riječ o lancima opskrbe energijom i tehnologijom. Premda je Europa prekinula mnoge veze s Rusijom, još uvijek se uvelike oslanja na Kinu za ključne tehnologije sljedeće generacije.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, predstavila je svoj prijedlog tijekom govora o stanju Unije prošle jeseni. Fond za suverenitet EU-a, izjavila je, osigurat će da se 'budućnost industrije stvara u Europi'. Bio je to odgovor na zabrinutost da EU zaostaje u industrijskoj snazi, posebno kada je u pitanju razvoj proizvoda budućnosti koji rješavaju klimatske promjene.

Kina je mnogo uložila u taj sektor dok je SAD prošlog ljeta iznenadio EU svojim zakonom o smanjenju inflacije te nacrtom kojim se daje gotovo 400 milijardi dolara subvencija za čistu tehnologiju kako bi se privukle tvrtke koje bi na lokalnoj razini proizvodile takve 'proizvode budućnosti'.

Fond za suverenitet posljednja je faza u nastojanjima Komisije da ojača lokalnu industriju i natječe se na globalnoj razini u svemu, od proizvodnje mikročipova i kritičnih sirovina pa sve do upotrebe vodika.

To samo slijedi mjere poput Zakona o čipovima, čiji je cilj poduprijeti proizvodnju čipova, te Zakona o nultoj industriji, osmišljenog za povećanje proizvodnje čistih tehnologija u EU. Bruxelles je također odlučio privremeno ublažiti pravila o državnoj potpori kako bi zemlje mogle strateški poduprijeti domaće tvrtke.

Podjele oko fonda

Međutim i novi bi fond podržavao strateške projekte na razini EU-a; od vodika do poluvodiča i biotehnologije. No kako se bliži ljeto, plan i podrška sve su klimaviji. Podjele padaju po poznatoj liniji – kako unutar Europske komisije, izvršnog tijela EU-a koje će morati predložiti plan, tako i među zemljama članicama, a koje će imati posljednju riječ.

Kao i obično, neke od tradicionalno štedljivih sjevernih zemalja odupiru se svemu što bi od njih zahtijevalo više novca. Osobito su oprezne s bilo kakvim sugestijama da bi se EU mogao dodatno zadužiti, s obzirom na to da su kamatne stope u porastu i da otplate postojećeg duga EU-a već rastu.

Kako će se fond financirati?

Suprotno tome, neki ga moćnici podržavaju. Francuska, koja ima značajan utjecaj u Bruxellesu, bila je jedan od najvećih zagovornika te ideje, pozivajući na više instrumenata EU-a za pokretanje europske proizvodnje. Von der Leyen također ima snažnu potporu za svoj plan unutar Komisije, uključujući povjerenika za jedinstveno tržište Thierryja Bretona te Paola Gentilonija, povjerenika za gospodarstvo.

'Mislim da je sasvim jasno da nam je to potrebno', rekao je Gentiloni. 'Kako bismo sudjelovali u ovoj globalnoj industrijskoj utrci, moramo barem ujediniti naše snage te podržati zajedničke projekte koji trebaju europske razmjere i koji imaju jasnu europsku dodanu vrijednost', ustvrdio je.

Budući da je Von der Leyen predana osnivanju novog fonda, intenziviraju se rasprave o tome kako će se on financirati, što je povezano s redovnim dugoročnim proračunom EU-a od 2021. do 2027.

Međutim novi fond za suverenitet možda neće biti svima na vrhu liste prioriteta s obzirom na to da velik dio novca ide za obnovu Ukrajine i rastuće vojne ciljeve EU-a. 'Očito postoji potreba za ulaganjem u čistu tehnologiju, ali činjenica da se, tehnički, ne radi o krizi smanjit će apetite država članica', rekao je jedan dužnosnik Komisije upoznat s raspravama.

Načini financiranja

Jedan od ishoda može biti preusmjeravanje trenutnih tokova potrošnje za novi fond umjesto traženja novog novca.

Drugi je dužnosnik upozorio da će, ako se Komisija ograniči na prenamjenu postojećih sredstava iz dugoročnog proračuna EU-a – službenog naziva Višegodišnji financijski okvir (VFO) – to neizbježno ograničiti svaki novi fond za suverenitet. 'VFO ima ograničenja, a mi smo te granice već proširili, tako da postoji opasnost da previše zaradimo', rekao je dužnosnik.

Za najveće zagovornike fonda nedostatak ambicije je greška. 'Suočavamo se s ogromnim izazovima, a u isto vrijeme vidimo ogroman investicijski jaz. Ne možemo si priuštiti da budemo škrti ako želimo da naša gospodarstva budu spremna za budućnost', rekao je zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Rasmus Andresen za Politico.

'Nećemo postići ciljeve Zelenog dogovora štednjom. Baš suprotno; trebamo novac za socijalno pravednu zelenu tranziciju. Zato nam je potreban fond za suverenitet kao dio proračuna EU-a', ustvrdio je.