Paket mjera za pomoć gospodarstvu mora, prema mišljenju stručnjaka, sadržati i fond za eventualne financijske injekcije hrvatskim tvrtkama. Taj financijski fond trebao bi prije svega spriječiti gašenje radnih mjesta, na primjer u izvoznoj industriji koja ima tržište, ali se našla u teškoćama zbog smanjenja narudžaba, piše Večernji list

'Hrvatski je kreditni rejting samo malo bolji od mađarskog, a lošiji od češkog i poljskog. Svaki zarađeni euro može pomoći da se lakše dobije novi kredit ili refinancira stari', upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb. U Ekonomskom vijeću zato se procjenjuje da će se vrlo brzo obnoviti socijalni dijalog, ali sada s težištem na intervencije za spas radnih mjesta.

Sindikati koji nisu podržali zamrzavanje plaća vrlo brzo će uvidjeti da je to bilo na štetu njihova članstva jer sada u proračunu za očuvanje njihovih radnih mjesta novca praktično nema. U Vijeću stoga predlažu da se od 1,7 milijardi za povećanje plaća iduće godine samo 700 milijuna utroši za to, a milijarda kuna da ostane za očuvanje radnih mjesta.

S obzirom na pad proračunskih prihoda, neki stručnjaci smatraju kako je došlo vrijeme za ponovno uvođenje fiksnih trošarina na naftne derivate. Uz nisku cijenu nafte, s plivajućim trošarinama država previše gubi. Ako ni to ne uspije, morat će se tražiti drugi porezni prihodi, poput trošarina na telekomunikacije. Država bi, smatra se, morala učiniti sve za povećanje priljeva kapitala, uključujući i nove beneficije ulagačima. A u tu svrhu, smatra se među stručnjacima iz Vijeća, dobro će doći i liberalizacija tržišta nekretnina za strance koja stupa na snagu u veljači 2009.