'Novac u hrvatskim bankama je vrlo siguran. Banke su dobro kapitalizirane i imaju vrlo visoku likvidnost, što se vidi iz svih pokazatelja. Kapitaliziranost hrvatskih banaka je 24,6 posto, a prosjek Europske unije je 18, 9 posto. Koeficijent likvidnosti je 242 posto u odnosu na prosjek EU-a od 162 posto', rekao je guverner za Dnevnik Nove TV.

Na konstataciju da je i švicarska banka Credit Suisse bila dobro kapitalizirana, ali je na kraju mora spašavati najveća tamošnja UBS, Vujčić je odgovorio: 'Ona je bila solidno kapitalizirana, ali ne kao hrvatske banke. Drugo, to je banka koja je već neko vrijeme imala problema s poslovnim modelom i rezultatima. Godinama imaju probleme, tako da ono što se dogodilo nije bilo neko veliko iznenađenje'.

Dodao je da su depoziti hrvatskih štediša osigurani do 100.000 eura. 'Tko god ima depozite do tih iznosa se ne mora brinuti. Čak i u najgorem slučaju, kojeg ne predviđamo i koji u ovom trenutku nije realan, njihovi depoziti su sigurni. Otprilike 55-60 posto svih depozita u hrvatskim bankama je osigurano', rekao je za Dnevnik Nove TV.

Upitan je i o cijenama kredita u Hrvatskoj. 'Cijene kredita rastu, ali blaže nego u eurozoni zato što smo imali specifične stvari poput popuštanja mjera monetarne politike. Ono što vidimo je da su krediti poduzećima rasli s dva na tri posto, a stanovništvu za pola posto', odgovorio je guverner.

Također je rekao da je vrhunac inflacije prošao i da će ona padati, no da to neće ići brzo. 'Mi očekujemo da će u 2023. prosječna stopa biti sedam posto, što je niže od dvoznamenkaste inflacije koju smo imali 2022. godine. Definitivno smo u smjeru pada i to će se nastaviti prema kraju godine', ustvrdio je Vujčić.

Reporter Dnevnika Nove TV podsjetio ga je na njegov komentar da građani, ako su im cijene previsoke, odu ondje gdje su one niže, te ga je potom pitao kakav bi savjet danas dao građanima.

'Hrvatska narodna banka je pregledala podatke najvećih maloprodajnih lanaca, od prodaje hrane, odjeće, namještaja, kućnih potrepština itd. Vidjeli smo da su zbog eura rasle samo cijene usluga, a ne i proizvoda. To je poslije s podacima o inflaciji potvrdio i Zavod za statistiku', odgovorio je.

'Jedna cijena koja je stvarno porasla, a to je iskustvo i drugih zemalja, jest cijena kave. Porasla je 1. siječnja, očito se zaokruživala na više. Međutim kad smo gledali periode od deset dana, polako se to povećanje počelo smanjivati. To znači da su ljudi radili upravo ono o čemu sam pričao i tržište je odradilo svoje', ustvrdio je.

Vujčić je komentirao i tržište nekretnina. 'Vidim da su cijene 2022. godine značajno rasle, ali vidimo i da se promet na tržištu smanjuje. Prošle godine smo imali manji broj transkacija nego 2021.', rekao je za Dnevnik Nove TV.