Vujčić je to izjavio nakon učeničke debate "Trebaju li banke biti društveno odgovorne: da ili ne?", koju je u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna novca HNB po peti put organizirao u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom.

Naime, usporedbom istraživanja iz 2016. i 2019. godine vidi se da je ostvaren određen napredak u financijskoj pismenosti, no i dalje mladi do 29 godina imaju najnižu razinu financijske pismenosti.

Vujčić je istaknuo da se već duže vrijeme zalaže za to da financijska pismenost postane obavezan predmet u školama jer, kako je ustvrdio, to je nešto što ljudima svakodnevno treba u životu, a na taj način bi se ujedno efikasnije podigla razina te pismenosti.

Naveo je da je financijska pismenost bitna zbog pitanja kao što su štednja, trošenje novca, ulaganje ili podizanje kredita, a riječ je o životnim odlukama koje će manje-više svatko morati donositi.

Vujčić: Banke u Hrvatskoj posluju društveno odgovorno

Kada je riječ o temi učeničke debate, Vujčić je kazao da banke trebaju biti društveno odgovorne, no i da je važnije pitanje kako definirati društvenu odgovornost, do kuda ona ide i u kojem trenutku može eventualno doći u konflikt s ciljevima banaka kao poduzeća koja rade za maksimizaciju prihoda odnosno eventualnog profita svojih dioničara.

U pogledu društvene odgovornosti banaka, naveo je Vujčić, može se razgovarati o stvarima kao što su donacije, potpore pojedinim udrugama i projektima, tema njihove društvene odgovornosti se može tematizirati i u kontekstu financiranja "zelenih" projekata, kao i brige o svojim zaposlenicima, u smislu uvjeta rada, spolne jednakosti, politike plaća i sl.

Ocijenio je i da banke u Hrvatskoj sigurno na razne načine djeluju i kao društveno odgovorne organizacije, pri čemu je izvijestio da je HNB među njima proveo anketu o tzv. zelenim ciljevima, koja je pokazala da najveći dio banaka već ima te ciljeve u svojim politikama.

Ustvrdio je da je "dosta komplicirana rasprava" što se sve točno može napraviti a da se ne ugroze neki normalni ciljevi poslovanja banaka, i tu je potrebno "fino balansirati", u smislu što je moguće napraviti a što ne, odnosno onog što bi trebalo biti na drugima, a ne na bankama.

Tako je mišljenja da porezna politika u tom smislu može biti puno efikasnija no što može biti regulatorna politika bankovnog sustava.

U kontekstu "zelenih" projekata rekao je da će se pred banke postavljati određeni regulatorni zahtjevi, koji će uključivati i transparentno izvještavanje o "boji" njihovog portfelja, u smislu da se vidi financiraju li u većoj mjeri "zelene" projekte ili pak one koji zagađuju okoliš.

Viceguverner HNB-a Bojan Fras rekao je da se obilježavanjem Svjetskog tjedna novca nastoji aktualizirati i osvijestiti značaj financijske edukacije i povećati svijest o potrebi unaprjeđenja financijske pismenosti.

"Financijska edukacija je komplementarna tema onome čime se mi u HNB-u bavimo", rekao je Fras te napomenuo da se u HNB-u svake godine za učenike i studente organiziraju različiti moduli i radionice na temu financijskog opismenjavanja.

Samo u 2019. središnju banku je tako posjetilo oko 4.300 studenata, đaka i njihovih profesora, napomenuo je Fras.

"Za" i "protiv" društveno odgovornog poslovanja banaka

Učenička debata se održala uz prijenos na Facebook profilu i YouTube kanalu HNB-a, a zbog provođenja epidemioloških mjera u Okrugloj dvorani HNB-a debatirali su članovi Hrvatskoga debatnog društva, dok su učenici srednjih škola iz cijele Hrvatske mogli izraziti svoje mišljenje i postavljati pitanja u komentarima na Facebooku te naposljetku i glasovati, pri čemu je rezultat internetskog glasovanja bio podijeljen - 50 posto ih se odlučilo za afirmacijski tim, a 50 posto za argumente negacijskog tima.

Predstavnice afirmacijske skupine, zagrebačke srednjoškolke Maša Karapandža, Jerina Kalajžić i Anabel Dautović ustvrdile su da su nejednakost, diskriminacija, pandemija koronavirusa te pitanja ekologije tek neki od problema s kojima se današnje društvo suočava, a upravo iz nužnosti njihovog rješavanja smatraju da bi banke trebale poslovati na društveno odgovoran način.

Kako su između ostalog ustvrdile, kompanije i njihov razvoj zbog kredita i investicija uvelike ovisi o bankama, pa smatraju da bi im te banke trebale postaviti jasne kriterije, primjerice oko ekologije, pa ukoliko tvrtke žele sredstva morale bi se prilagoditi te okrenuti "zelenim" načinima proizvodnje.

Taj princip bi se mogao primijeniti i na ostale fenomene, smatraju.

Predstavnice negacijske skupine, također učenice zagrebačkih škola Stela Tonner, Patricija Čeović i Ema Vlajčević, su pak mišljenja da nitko nije objasnio zašto bi specifično banke trebale biti društveno odgovorne, osim argumenta što imaju velik utjecaj.

Kažu da velik utjecaj ima i država, za koju ujedno i ocjenjuju da je puno stručnija za rad na društveno odgovornim projektima te da raspolaže sustavima i stručnjacima za takve politike.

S druge strane, mišljenja su da banke nemaju stručnjake za svaku sferu društvenih problema, pa će tako i slabije moći procijeniti u što treba ulagati.

Vujčić: Za uvođenje eura i dalje treba ciljati 1. siječnja 2023.

S obzirom "na malu dvoznačnost" predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u razgovoru za Politico, gdje je rekao da je cilj uvesti euro u Hrvatsku do kraja mandata Vlade, dakle do sredine 2024. godine, dok je pak ranije kao ciljani datum određen 1. siječnja 2023., novinari su Vujčića pitali ostaje li se kod potonjeg termina, na što je on odgovorio da je 1. siječnja 2023. prvi mogući datum ulaska Hrvatske u eurozonu.

"To zahtijeva puno angažmana s naše strane, ali i strane naših europskih partnera, prvenstveno Europske komisije. Taj datum je moguć i dok god je on moguć ja bih ga "ciljao" ako ga je moguće postići", izjavio je Vujčić.

No apostrofirao je i prisutnu neizvjesnost oko ekonomskih ishoda zbog pandemije koronavirusa, tako "u ovom trenutku nije pametno ništa prognozirati sa sigurnošću".

Tako, ako se euro ne uvede 2023. uvesti će se godinu ili dvije poslije, no u svakom slučaju što prije to bolje, izjavio je Vujčić.