Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u petak je učenicima koji su sudjelovali na debati u središnjoj banci poručio da treba ulagati samo u one financijske proizvode koje razumiju, pri čemu je još jednom istaknuo da učenje o financijama treba biti dio osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.
HNB je u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna novca, a u cilju promicanja financijske pismenosti, po šesti put u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom organizirala učeničku debatu, ove godine pod nazivom "Udobnost štednje vs. avantura ulaganja".
Vujčić je rekao učenicima da kod ulaganja uvijek treba biti oprezan, no da to ne znači da je štednja uvijek "udobna", jer ima onih koji su štedjeli pa svejedno izgubili novac, primjerice ako su ga u prošlosti deponirali u banke koje su propale.
vezane vijesti
"Odluke u financijskom svijetu su često složene, treba ocjenjivati rizike s više strana te razumjeti proizvode s kojima ćete se koristiti u budućnosti", poručuje Vujčić. Ako dobro razumijete proizvod onda već možete ulagati, a ako ga ne razumijete, to vam je prvi signal da se zabrinete i možda i ne koristite proizvod koji dobro ne razumijete, dodao je guverner.
Smatra da se s financijskim proizvodima, ticali se oni ulaganja ili štednje ili bilo koje druge vrste financijskih transakcija, prvenstveno treba upoznati kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.
"Kako god uzeli, vi ćete se u životu morati s njima susretati, to je nešto što ne možete izbjeći", ističe Vujčić, koji je učenicima savjetovao i da uvijek trebaju ulagati onoliko koliko mogu podnijeti da izgube.
Fras: Razina financijske pismenosti raste, no još puno toga treba učiniti
Viceguverner HNB-a Bojan Fras upozorio je da su istraživanja o financijskoj pismenosti iz 2015. i 2019. pokazala da dobna skupina između 18 i 29 godina ima najnižu razinu financijskog znanja i ponašanja, kao i najneodgovorniji odnos prema novcu.
Razina financijske pismenosti po istraživanju iz 2019. je porasla, pri čemu je najveće relativno poboljšanje zabilježila upravo ta skupina, no Fras je istaknuo da još puno toga treba učiniti.
U cilju toga HNB i u ovoj godini nastavlja sa svojim brojnim aktivnostima povećanja financijske pismenosti, a jedna od najznačajnijih uključuje posjete učenika, studenata i njihovih profesora HNB-u, gdje sudjeluju na raznim modulima i predavanjima o financijskoj edukaciji.
Tako je 2019. zabilježen rekordan broj sudionika, njih 4289, dok je lani HNB pohodilo 2386 polaznika, to jest učenika, studenata i profesora, izvijestio je Fras.
"Za" štednju ili "za" ulaganja?
Učenička debata se održala uz prijenos na Facebook profilu i YouTube kanalu HNB-a, a u Okrugloj dvorani HNB-a debatirali su članovi Hrvatskoga debatnog društva, dok su učenici srednjih škola iz cijele Hrvatske mogli izraziti svoje mišljenje i postavljati pitanja u komentarima na Facebooku te naposljetku i glasovati.
Pritom je 60 posto internetskih glasova otišlo na stranu negacijske skupine, odnosno one koja se zalagala za ulaganja, dok je afirmacijskom timu, poborniku štednje, pripalo 40 posto glasova učenika.
Zagrebački gimnazijalci Lara Subotičanec, Jagoda Sabljić i Ante Čolak kao predstavnici skupine koja se zalagala za štednju istaknuli su da je ona ulaganje u mirnu budućnost, koja osigurava da osoba u starosti ili u bilo kojem trenutku može podići novac ako joj je potreban.
"Štednja je bolja jer nam daje sigurnost da ćemo imati dodatne prihode u mirovini", ustvrdili su između ostalog.
Smatraju da je štednja bolja jer nije rizična, a iako kamatne stope i povrat jesu manji nego kod ulaganja, barem ne postoji bojazan od gubljenja novca lošim ulaganjem. Pritom, ako banka i propadne, tu je sustav osiguranja depozita koji osigurava štednju do 100 tisuća eura, rezoniraju pripadnici afirmacijske skupine, ističući i nedavni primjer Sberbanke.
"Ako si želimo osigurati mirovinu, usputnu zaradu i financijsku sigurnost ulaganje je daleko najisplativiji i najsigurniji način da to ostvarimo", ocijenile su pak predstavnice druge skupine, također učenice zagrebačkih gimnazija Maša Karapandža, Lucija Barić i Jerina Kalajžić.
Istaknule su da su prinosi od kamata na štednju jako niski, stoga je i mala šansa profita, a kada se uzme u obzir i inflacija, novac s vremenom gubi vrijednost. S druge strane, zbog nepredvidljivosti tržišta rizik kod ulaganja je relativno velik, pa su potrebne validne analize tog tržišta kako bi se ostvario profit.
No, apostrofiraju i postojanje sigurnijih oblika ulaganja, kod kojih je prinos nešto niži, ali i dalje znatno veći od onog koji se dobije od štednje. Kao primjer takvih sigurnih ulaganja navele su trgovanje dionicama kompanija čiji profit raste, kao i velikih i stabilnih kompanija.
Sigurnost kod ulaganja bi trebao jamčiti i angažman profesionalnih posrednika, stoga, u slučaju ako osoba i ne zna dovoljno o ulaganju može i dalje ostvarivati prinos te usporedno i učiti o ulaganju, pa nakon nekoliko godina početi to činiti i samostalno, argument je zagrebačkih gimnazijalki
