Iako je izbijanje pandemije koronavirusa snažno pogodilo hrvatsko gospodarstvo i javne financije, uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine je ostvarivo, istaknuo je u četvrtak guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u Opatiji na konferenciji Hrvatsko novčano tržište. Vujčić procjenjuje da će pad BDP-a u ovoj godini biti 10 posto, dok se za sljedeću godinu očekuje rast od 6 posto.
Očekujemo brz oporavak gospodarstva, rekao je guverner i naglasio da je važno ispunjavanje preostalih mastriških kriterija i provedba reformskih mjera na koje smo se obvezali u zahtjevu za ulazak u europski tečajni mehanizam - ERM II.
Na početku dvodnevne 23. znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište guverner je govorio o putu Hrvatske do eura, za što je ključan dinamičan oporavak gospodarstva i držanje fiskalnih pokazatelja unutar referentnih okvira od iduće godine.
vezane vijesti
Sada je u izradi Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, kako bismo bili spremni euro uvesti već prvog dana 2023. Taj projekt, koji se radi s Vladom, je u završnoj fazi i uskoro će biti predstavljen, a usvajanje i početak provedbe se očekuje na jesen, istaknuo je Vujčić.
Nacionalni plan zamjene regulirat će praktične korake u postupku uvođenja eura - kako će se organizirati nabava i distribucija gotovog novca eura, uključujući odabir dizajna nacionalne strane kovanica i kovanje potrebnih količina kovanica, gdje i u kojem roku će građani moći zamijeniti kunsku gotovinu za eure, kako će se konvertirati kunski depoziti i krediti, ali i drugi financijski instrumenti, kako će se prilagoditi kamatne stope i preračunavati cijene, kako će Vlada zaštititi potrošače od nekorektnog preračunavanja cijena te kako će se prilagoditi hrvatski pravni okvir.
Nacionalni plan predviđa i aktivnosti informiranja građana o svim važnim pitanjima uvođenja eura, najavio je Vujčić, podsjećajući kako ankete pokazuju da skeptični građani najčešće strahuju od smanjenja životnog standarda i povećanja cijena.
Očekuje se Vijeće EU-a u srpnju 2022. utvrditi da Hrvatska ispunjava sve uvjete, rekao je guverner, dodajući da smo se do ožujka 2022. obvezali provesti dodatne reformske mjere iz područja jačanja okvira za borbu protiv pranja novca, daljnjeg smanjenja administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo, poboljšanja korporativnog upravljanja u državnim poduzećima i jačanje nacionalnog stečajnog okvira.
Hrvatska već od 2016. ispunjava sve kriterije nominalne konvergencije, ali kriza izazvana pandemijom privremeno će otežati ispunjavanje fiskalnih kriterija, kaže Vujčić.
Učinak pandemije na hrvatsko gospodarstvo u 2020. je vrlo snažan, ali se, nakon snažne kontrakcije u ovoj godini, u 2021. očekuj zamjetno povećanje realnog BDP-a. Stopa inflacije i dugoročne kamatne stope vrlo su niske i očekuje da će se takvi trendovi nastaviti i u narednom razdoblju, rekao je guverner središnje banke.
Istaknuo je da će HNB nastaviti provoditi politiku stabilnog tečaja. Tečaj kune prema euru održavat će se blizu središnjeg pariteta tijekom sudjelovanja u mehanizmu ERM II, rekao je.
Hrvatska je u europski tečajni mehanizam (ERM II) ušla 10. srpnja ove godine, a središnji paritet utvrđen je na razini od 7,53450 kuna za jedan euro, što je bio tržišni tečaj na dan ulaska u ERM II.
Vujčić ističe da su analize HNB-a i Europske središnje banke (ESB) potvrdile da tečaj nije podcijenjen niti precijenjen. Očekuje se da će tečajna politika HNB-a nakon ulaska u ERM II ostati ista kao do sada, da će tečaj do ulaska u europodručje ostati stabilan te da će utvrđeni središnji paritet vjerojatno biti tečaj po kojem će se kuna službeno zamijeniti u euro.
"Kriteriji za uvođenje eura su sada jasni - nema više sfere diskrecijskog odlučivanja, odnosno nepisanih pravila kojima smo bili izloženi do ulaska u ERM II. Stoga, daljnja dinamika procesa ovisi isključivo o nama. Trebamo provesti reformske mjere na koje smo se obvezali nakon ulaska u ERM II, provesti minimalno dvije godine u tečajnom mehanizmu ERM II i zadovoljiti mastriške kriterije konvergencije", zaključio je Vujčić.
