Na pitanje zašto izvješće HNB-a Saboru niti ove godine nije prošlo glatko, Žigman je rekao:

'HNB je ispunio sve svoje zakonom određene zadaće, pa i one koje se ne tiču glavnog cilja, održavanja stabilnosti cijena. Hrvatska i dalje uspijeva održavati financijsku stabilnost i to u vrijeme dok su mnoge zemlje u EU potrošile milijarde eura da bi sanirale financijske sustave. Dakle, HNB je ispunio sve svoje zakonom propisane zadaće.'

Opisao je kako izgleda kontrola poslovanja HNB-a, koja se radi u skladu s europskim trendovima. Naime, komercijalnog revizora koji se odabere na javnome natječaju potvrđuje saborski Odbor za financije i proračun. Svake godine detaljni nalaz odabranog revizora dobiva saborski odbor, koji u svakom trenutku može postaviti dodatna pitanja.

Podsjetio je i kako HNB dvaput na godinu izdaje izvješće koje izlaže u Saboru.

'Toliko je toga što HNB daje od svoga poslovanja javnosti, pa ako treba provesti dodatnu reviziju koju bi radila Državna revizija, HNB s time nema problema. No revizor bi trebao vidjeti i usporediti kako funkcioniraju ostale središnje banke. HNB je od ostvarene dobiti u posljednjih četiri-pet godina transferirao u proračun dvije milijarde kuna. Učinili smo mnogo u transparentnosti poslovanja. Razni su medijski napisi i nastali zbog transparentnosti jer je HNB objavio sve svoje nabave do detalja i posljednje kune', rekao je Lideru.

Što se tiče državnog proračuna za 2016., Žigman je zadovoljan viđenim. 'Deficit je uguran ispod tri posto BDP-a, što nagovještava da će se u ovoj i idućoj godini deficit kumulativno smanjiti sedam do osam milijardi kuna. To je dobra pretpostavka za suštinske promjene na rashodovnoj strani. No za to, poručuje, najprije treba stvoriti zakonske pretpostavke, točnije promijeniti zakone kako bi se prava mogla uskratiti/smanjiti bez straha od sudskih procesa. No zbivanja u Saboru manje su obećavajuća. Vladajuća je koalicija sve glasnija sa zahtjevima da poslovanje HNB-a postane transparentnije', zaključio je.