Vujnovčev PPD jedan je od izglednih investitora u posrnulog kutinskog diva, Petrokemiju. Vlada Andreja Plenkovića je u četvrtak donijela odluku o kupovini tražbina banaka prema kutinskoj Petrokemiji u visini od 450 milijuna kuna. To je bio glavni uvjet zainteresiranih ulagača da investiraju u kompaniju.

Prema planu dokapitalizacije, investitori bi trebali 'upucati' u Petrokemiju oko 450 milijuna svježeg kapitala. Od toga će navodno PPD i Ina svaki osigurati po 150 milijuna kuna, a ostatak će dati HEP, Janaf i mirovinski fondovi. U konačnici, PPD i Ina držali bi od 55 do 60 posto vlasništva, a država najmanje, 25 posto.

Tih 150 milijuna kuna, koliko bi trebao investirati u Petrokemiju, za Vujnovca se čine kao džeparac kad se usporede s njegovim poslovnim brojkama.

Iz financijskog izvješća predanog Fini vidi se kako su mu prihodi u 2017. eksplodirali za 135 posto, na rekordnih 7,6 milijardi kuna. Za usporedbu, prije samo pet godina, kada je krenula liberalizacija tržišta plina za gospodarstvo, PPD je imao promet od svega 290.000 kuna. S tih 7,6 milijardi kuna prihoda PPD ulazi među pet, šest najvećih kompanija u Hrvatskoj.

Vujnovac je lani prikazao i rekordnu zaradu od 253,4 milijuna kuna dok je godinu prije imao dobit od 179,8 milijuna kuna.

Povrat na uloženi kapital (neto dobit podijeljena s ukupnim kapitalom) mu je 95 posto, što će reći kako je u jednoj godini povratio skoro čitavi kapital, odnosno vratila mu se svaka uložena kuna. Financijsku sliku donekle kvari znatan iznos dugoročni i kratkoročnih obaveza koje zbirno iznose 1,1 milijardu kuna. S druge strane, Vujnovac je od kupaca krajem 2017. potraživao više od 880 milijuna kuna za isporučeni plin.

Iz financijskog izvješća je vidljivo i kako mu tvrtka u banci ima više od 113 milijuna kuna keša koje može odmah iskoristiti za investicije.

Prema podacima Fine, PPD je krajem prošle godine imao 17 zaposlenih, čija je prosječna neto plaća veća od 9500 kuna.

Iz PPD-a su za tportal istaknuli kako su za rekordan porast njihovih prihoda zaslužna tri faktora. Prošle godine je u odnosu na 2016. cijena plina porasla za 25 posto, a ujedno je uslijed vrlo hladne zime i vrućeg ljeta (porast potrošnje struje) snažno skočila potrošnja plina. Uz to, kao treći razlog, naveli su velik porast PPD-ovih 'trading aktivnosti na europskim plinskim burzama i tržištima'.

Kakvi su im planovi s Petrokemijom, nisu željeli komentirati.

Osim distribucije i trgovine plinom, Vujnovac se bavi prodajom električne energije, željezničkim prijevozom, projektima energetske učinkovitosti, IT-om, a ujedno je vlasnik udjela u Luki Ploče. Sa svojih dvadesetak tvrtki (većina ih ima sjedište u Vukovaru), u kojima radi 300-tinjak djelatnika, upravlja preko krovne kompanije Energie naturalis. Grupacija osim Hrvatske posluje na tržištima Mađarske, Švicarske, Slovenije, BiH i Srbije.

U vukovarskoj gospodarskoj zoni Vujnovac gradi modernu poslovnu zgradu u kojoj će biti sjedište PPD-a i plinskog biznisa. Nedaleko od nje započeo je i izgradnju energetskog postrojenja na biomasu. U Zagrebu kreće s energetskom obnovom Policijske akademije, a pri kraju je obnova Opće bolnice Varaždin. Ukupno, u ovom trenutku u fazi realizacije su investicije vrijedne više od 100 milijuna kuna, poručili su nam iz Vujnovčeve grupacije.

Poslovni uzlet ekonomista po struci Vujnovca započeo je 2006., kad je nakon natječaja našao posao u Prvom plinarskom društvu.

Kad je došao u PPD, to je bila mala tvrtka u vlasništvu mađarskog E.ON DDGAZ-a, koji je bio dio njemačkog E.ON-a.

Prvo je radio kao savjetnik za prodaju, a zatim je ubrzo imenovan za voditelja financija i prodaje. Prilika za nešto više ukazala se 2010., kad su se Nijemci odlučili povući iz Hrvatske jer im posao nije bio profitabilan. Bili su voljni tvrtku prepustiti nekome tko će preuzeti njezine povelike bankovne kredite.

Vujnovac je odlučio riskirati. Preuzeo je PPD, ali je i dalje ostao u vezi sa središnjicom E.ON Ruhrgasom, jednim od najvećih trgovaca plinom u Europi, pripremajući se za liberalizaciju tržišta plina u Hrvatskoj.

Preduvjet za to bila je izgradnja interkonekcijskog plinovoda na hrvatsko-mađarskoj granici kod Donjeg Miholjca, a PPD je bila jedna od prvih tvrtki koja je zakupila dio njegovih kapaciteta.

Prve stvari oko liberalizacije pokrenula je HDZ-ova vlada, kada je na čelu Ministarstva gospodarstva bio Đuro Popijač, koji je, uzgred, danas predsjednik Uprave Petrokemije. Do potpunog otvaranja tržišta, čime je Ina izgubila dotadašnji monopol, došlo je u vrijeme vladavine Kukuriku koalicije, odnosno ministrovanja Radimira Čačića. Jedan od ministara gospodarstva u tom razdoblju bio je i Vujnovčev prijatelj i sugrađanin, HNS-ovac Ivan Vrdoljak, što je bilo dovoljno da potakne govorkanja kako mu je on pomogao u razvoju biznisa.

Prvi veliki ugovor Vujnovac je u suradnji s E.ON-om sklopio krajem 2011. sa zagrebačkom Gradskom plinarom, a već iduće godine PPD je počeo opskrbljivati dva najveća potrošača prirodnog plina u Hrvatskoj – HEP i kutinsku Petrokemiju.

Krajem 2012. PPD postaje glavni lokalni partner moćnom ruskom Gazpromu, što mu omogućava još konkurentniju cijenu plina. Ta veza je prošle godine još više osnažena nakon potpisivanja 10-godišnjeg ugovora Vujnovca s Rusima. Kolika je njegova vrijednost, nije službeno objavljeno.

Vujnovac se sve do srpnja 2016. nije dovodio u vezu ni s jednom političkom strankom. Međutim tad je na vidjelo isplivalo kako je na zamolbu Milijana Brkića posudio HDZ-u 4,2 milijuna kuna. Iako je sve to opisao kao čisti poslovni odnos (HDZ-ovcima je zaračunao izdašnu kamatu), i dan danas ga zbog toga mnogi vide kao simpatizera trenutno vladajuće stranke.