Usklađivanje mirovina od 3,03 posto donijelo je primateljima najnižih mirovina u prosjeku 11,85 eura. Najavljeno je i daljnje povećanje promjenama zakona, ali to nije dovoljno za podizanje standarda više od 270.000 osoba. Naime najniže mirovine čine tek 28,9 posto prosječne plaće, odnosno 66,2 posto svote koja se smatra dovoljnom za pokrivanje osnovnih životnih potreba
Početkom ovog mjeseca na račune milijun i 230 tisuća umirovljenika sjele su mirovine uvećane za 3,03 posto zahvaljujući posljednjem usklađivanju. No ono je u prosjeku donijelo povećanje od 15 eura.
Među tolikim korpusom umirovljenika, 272.272 je onih koji primaju najnižu mirovinu. Riječ je o posebnoj kategoriji mirovina, reguliranoj Zakonom o mirovinskom osiguranju, koja se ne određuje samo temeljem staža i uplaćenih doprinosa, nego i posebnom vrijednošću najniže mirovine (VNM), a nju dvaput godišnje propisuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Ona je prije nekoliko godina podignuta na 103 posto aktualne vrijednosti mirovine (AVM) kako bi se osiguralo da nominalno raste više od ostalih mirovina, odnosno da se smanji jaz između najnižih i prosječnih mirovina.
vezane vijesti
Najavljeno još jedno povećanje
Najavljenim izmjenama ZOMO-a predviđeno je, između ostalog, ponovno povećanje VNM-a te bi trebao iznositi 106 posto AVM-a. Uz promijenjenu formulu usklađivanja, to bi umirovljenicima koji su ostvarili minimalni staž i doprinose trebalo donijeti tek desetak eura više.
Podaci HZMO-a pokazuju da su posljednjim usklađivanjem najniže mirovine porasle za 11,85 eura, s 396,83 na 408,68 eura. To je ujedno prvi put da su u prosjeku prešle granicu od 400 eura.
Koliko su najniže mirovine u ovakvom obliku važne, govori i sljedeći podatak. Da nema njihova posebnog izračuna, one bi u veljači u prosjeku iznosile svega 269,27 eura, a u ožujku, odnosno nakon usklađivanja, tek 277,58 eura.
U riziku od siromaštva
Unatoč posebnom izračunu, najniže mirovine trenutno čine udio od tek 28,9 posto prosječne neto plaće. Posebno je alarmantan podatak koji je u svom godišnjem izvješću iznijela pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Ona je navela podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima u riziku od siromaštva živi čak 37 posto populacije starije od 65 godina.
U posebnom su riziku stariji samci jer njih čak 61,4 posto prima manje od 617,25 eura mjesečno, koliki je procijenjeni iznos dostatan za pokrivanje najosnovnijih životnih troškova tijekom mjeseca za jednu osobu.
Gotovo svi su u riziku od siromaštva jer prosječna najniža mirovina pokriva tek 66,2 posto osnovnih životnih troškova. No da se računa samo na temelju staža i doprinosa, pokrivala bi samo 45 posto minimalnog kućnog budžeta po osobi.
