Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi porasli, nakon oštrog pada prošloga tjedna, no trgovalo se nesigurno dok se čekaju odluke i poruke američke središnje banke o kamatnim stopama
Dow Jones ojačao je 0,64 posto, na 31.019 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,69 posto, na 3.899 bodova, a Nasdaq indeks 0,76 posto, na 11.535 bodova.
Nakon što su prošloga tjedna zabilježili najveći pad od lipnja, indeksi su jučer nadoknadili dio gubitaka, no trgovalo se oprezno. Na to ukazuje mršav obujam trgovanja. Vlasnika je zamijenilo samo 9,58 milijuna dionica, što je šesti najmanji dnevni obujam ove godine.
Posljedica je to nesigurnosti ulagača po pitanju povećanja kamatnih stopa američke središnje banke. Većina analitičara očekuje da će čelnici Feda na dvodnevnoj sjednici, koja završava u srijedu, ponovno, treći put u nizu, povećati ključne kamate za 0,75 postotnih bodova. No, nakon što su prošloga tjedna podaci pokazali da je u kolovozu u SAD-u inflacija bila viša od očekivanja, špekulira se da bi Fed mogao povećati kamate i za cijeli postotni bod.
'Sve su oči uprte u Fed i čeka se što će čelnici središnje banke odlučiti i poručiti u srijedu. Mislim da će do tada trgovanje biti slabo', kaže Josh Markman, partner u tvrtki Bel Air Investment Advisors.
Ulagači se plaše da bi se inflacija mogla zadržati na visokim razinama dulje nego što se očekivalo, što bi primoralo Fed na zaoštravanje monetarne politike i u idućoj godini. A to bi moglo odvesti gospodarstvo u dublju recesiju. Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka. Loše na tržište kapitala utječe i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, na što su prošloga tjedna upozorili Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka.
Iz tih su razloga na većini europskih burzi cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,62 posto, na 7.236 bodova, a pariški CAC 0,26 posto, na 6.061 bod. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,49 posto, na 12.803 boda.
Azijske burze prate rast Wall Streeta
Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica porasle, nadoknadivši gubitke od prethodnoga dana, pa tako prate jučerašnji rast Wall Streeta dok ulagači čekaju odluke i poruke američke središnje banke.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,7 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,4 i 1,3 posto.
Ovoga su tjedna na rasporedu sjednice čak 13 središnjih banaka u svijetu, a od većine njih očekuje se povećanje kamata zbog visoke inflacije, među ostalim, u Švicarskoj, Engleskoj i Južnoj Africi.
Među rijetkim iznimkama je japanska središnja banka, koja će najvjerojatnije zadržati labavu monetarnu politiku kako bi podržala rast gospodarstva. No, prostor za vođenje popustljive monetarne politike polagano su sužava. Jutros je objavljeno da je u Japanu u kolovozu temeljna stopa inflacije dosegnula 2,8 posto, što je njezina najviša razina od 2014. godine. U Australiji se, međutim, situacija, čini se, smiruje. Ulagače je jutros ohrabrio zapisnik s posljednje sjednice središnje banke u kojemu se ističe da čelnici banke smatraju da bi ubuduće mogli usporiti tempo povećanja kamata.
Dolar oslabio, cijene nafte blago porasle
A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 109,54 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,68 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 143,05 na 142,95 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0030 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0010 dolara.
Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,18 posto, na 92,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,03 posto, na 85,76 dolara.