Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavca (HUP) Irena Weber u utorak je kazala da rast BDP-a pogoni potrošnja kućanstava i države, što je očekivano s obzirom na snažan rast plaća, posebice u javnom sektoru te poručila da je važno nastaviti raditi na rasterećenju plaća kako bi se i dalje ostvarivale takve stope rasta
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine realno porastao 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je 13. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u posljednjem lanjskom tromjesečju, kada je rast iznosio 4,4 posto.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, brže u odnosu na 5,3-postotni rast u prethodnom tromjesečju. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 10,8 posto na godišnjoj razini, znatno više u odnosu na 6 posto u prethodnom kvartalu. Porasla je i državna potrošnja, za 1 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 4,6 posto.
"Rast od 3,9 posto najviše pogoni upravo rast potrošnje kućanstva i države, što je očekivano, s obzirom na snažan rast plaća, osobito u javnom sektoru. Upravo taj rast potrošnje pogoni država kroz rast plaća i javnih investicija. Ono što uvjetno rečeno zabrinjava, to je pad izvoza roba i usluga, ovdje osobito naglašavam pad usluga. Na prvu ruku pretpostavljamo da je riječ o padu volumena turizma, jer se ovaj model rentijerskog kratkoročnog turizma očito suočava s ograničenjima rasta, pa je došlo do pada cijena, odnosno do njihove korekcije naniže", kazala je Weber na marginama redovnog sabora Nezavisnih hrvatskih sindikata.
vezane vijesti
No, dodala je i da se prema kraju godine očekuje ipak oporavak s obzirom na to da buking izgleda dobro, pa će vjerojatno turizam opet ugodno iznenaditi.
Izvoz roba i usluga pao je u proteklom tromjesečju za 2 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci DZS-a.
Pad prerađivačke industrije i poljoprivrede
Po njezinim riječima, zabrinjava i pad prerađivačke industrije i poljoprivrede. "To je ono na što bismo doista trebali obratiti pozornost, jer je samodostatnost u proizvodnji hrane, u kompletnoj poljoprivrednoj proizvodi, u prerađivačkoj industriji nešto što je iznimno važno radi opskrbe stanovništva osnovnim robama", napomenula je Weber.
Ocijenila je i da se hrvatsko gospodarstvo pokazuje iznimno snažno i žilavo, a zaposlenost je najviša u povijesti na 1,7 milijuna ljudi, što potvrđuje da hrvatski poslodavci otvaraju nova radna mjesta, podižu plaće, zapošljavaju i na taj način najviše utječu i na rast BDP-a.
Potrebna je optimizacija poreznog sustava
Poručila je kako je važno čuvati takvo poslovno okruženje i kontinuirano raditi na optimizaciji poreznog sustava, osobito na poreznom rasterećenju plaća srednjih i viših plaća, čije je porezno opterećenje jedno od najviših u EU, zbog čega smo u tom dijelu potpuno nekonkurentni.
"A to su upravo oni ljudi koji nam najviše trebaju za nastavak takvih stopa rasta. To su inženjeri, to su ICT stručnjaci, odnosno sektori zdravstva, obrazovanja i ICT-ja. To su ljudi koje apsolutno želimo zadržati u našoj zemlji i spriječiti da zbog poreznog opterećenja, ili zbog uvjeta koji su negdje druge bolji, odlaze iz naše zemlje", zaključila je Weber.
