Vrijedan prostor i paviljoni koji se protežu na 46 hektara Gradu Zagrebu napokon više nisu uteg oko vrata. Iznajmljeno je gotovo 95 prostora. Unajmljuju ga trgovci, građevinari, sportaši, ugostitelji. Od 46 objekata samo tri nisu u funkciji.

'Trenutno je 210 aktivnih ugovora o zakupu, većina, preko 50 posto se odnosi na sport. Zagrebački velesajam se pozicionirao tijekom vremena kao glavna rekreacijska zona u gradu Zagrebu', rekla je direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša, a donosi HRT.

No struka smatra da sport ne bi smio dominirati ovako vrijednim prostorom. Velesajam mora postati novo središte Zagreba sa zabavnim i kulturnim sadržajem, parkovima, kafićima te gospodarskim objektima. 'Kad se poveže u cjelinu s budućim savskim parkom, to znači Bundek i ovaj prostor Hipodroma koji će vjerojatno postati park 21 stoljeća, nekakav zabavni park, s Velesajmom, taj trokut, davat će jednu regionalnu kvalitetu i tu mi vidimo budućnost cijelog prostora', poručila je prof. Tihomir Jukić, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu.

Planovi za to postojali su još 2018., no tada je bivši gradonačelnik nametnuo ideju o gradnji naselja - takozvanog zagrebačkog Manhattana. Novih će zgrada biti na Velesajmu, no sigurno ne u privatnom vlasništvu.

'Prije svega razmišljamo o Kongresnom centru koji bi se najvjerojatnije trebao dogoditi na platou istočno od Velesajma sjeverno od zgrade INA-e i već smo ušli u razgovore i s ravnateljicom i sa Zavodom za prostorno uređenje oko programiranja tog Kongresnog centra. Koliko će on biti velik, koliko će biti velik hotel garaža', naglasio je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.

O ambicioznim planovima Zagrepčani slušaju već pola stoljeća, no sigurno je da Zagrebački Velesajam više neće služiti samo za sajmovanje.