Napomenuti treba da se svim javnim službenicima od iduće godine spremaju veće plaće kroz povećanje osnovice plaća, no sindikate u prosvjeti to ne zanima - oni hoće još novca. Pitanje svih pitanja je može li to državni proračun u idućoj godini izdržati i što će iduća Vlada, tko god joj bio na čelu, moći učiniti da potakne gospodarski rast ako se zakuha recesija?

Kako smo uopće došli u ovu situaciju? U srpnju, ministar obrane Damir Krstičević potpisao je povećanje naknada na terenu na terenu i dežurstvu djelatnih vojnih osoba, nakon čega je u rujnu uslijedilo povećanje plaća u zdravstvu.

To su bili potezi koji su otvorili Pandorinu kutiju, zbog čega se sada mogu javiti ne samo učitelji, nego i mnoge druge kategorije javnih i državnih službenika koje će također (opravdano ili neopravdano) tvrditi da su u odnosu na neke druge državne ili javne resore potplaćeni, smatra ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek:

'Istovremeno, sustav plaća u državnom i javnom sektoru je iznimno kompleksan i netransparentan zbog čega je usporedba plaća u različitim resorima gotovo pa nemoguća, a sama državna uprava i javni sektor su neučinkoviti i nereformirani, pa bilo kakvo povećanje plaća ima na te sustave efekt uranilovke'.

Ona kaže da su zahtjevi pojedinih sindikata posljedica visoke razine fragmentacije Vlade gdje se pojedini ministri prvenstveno bave svojim resorom i vode vlastite parcijalne politike plaće.

'Bilo je vrlo predvidljivo da će se sindikalni pritisci na povećanja plaća događati upravo u ovom trenutku kada tekuća Vlada planira svoj posljednji proračun pred redovne parlamentarne izbore sljedeće godine, Vlada u svoje tri godine mandata nije napravila ništa po pitanju reforme državne uprave i javnog sektora pa da sada tu reformu zaokruži promjenom politike plaća. U međuvremenu su sindikati organizirali i vrlo uspješan referendum, a pojedini ministri potpisali parcijalna povećanja plaća, zbog čega je Vlada izgubila bilo kakvu pregovaračku moć koju je u ovoj situaciji eventualno mogla imati. Za očekivati je stoga da će na kraju Vlada morati udovoljiti sindikalnim zahtjevima', poručuje Vizek za tportal.

Ono što je brine, jest činjenica da se sindikalna borba zahuktala u godini u kojoj fiskalna pozicija države sve više slabi, slabi i ekonomska aktivnost, a sve su i snažnije naznake recesije kod naših glavnih trgovinskih partnera. Stoga je, kaže sugovornica, ovako fragmentirana Vlada zaokupljena parcijalnim interesima ministara, kompletno zaboravila da se ona ujedno odlučila i za jedan za nju važan nacionalni cilj, a to je uvođenje eura.

Za taj cilj, podsjetimo, treba kontinuirano svake godine smanjivati javni dug i držati deficit pod kontrolom, a povećanja plaća u skladu s očekivanjima sindikata u kombinaciji sa slabljenjem opće ekonomske situacije će već sljedeće godine ugroziti ostvarivanje tog cilja.

'Nije naodmet napomenuti i da pristajanje na povećanja plaća u trenutku kada već postoje ozbiljne naznake budućeg usporavanja ekonomske aktivnosti i/ili recesije, stavlja neku buduću Vladu koja će biti prisiljena ukidati povećanja plaća dogovorena koncem 2019. u iznimno težak pravni položaj. Naime, ako ste potpisali dodatke na kolektivni ugovor u trenutku kada ste već znali da ekonomska aktivnost slabi i da se sprema recesija, nećete imati opravdani razlog da takve dodatke kolektivnim ugovorima ukinete jednom kada nastupi recesija. Sindikati će u tom scenariju na sudu osporavati ukidanje dodataka i imat će opravdani razlog za očekivati presudu koja će ići njima u korist', zaključila je.