Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj razni su najviše smanjene zalihe energije, za 5,8 posto. Zalihe intermedijarnih proizvoda su smanjene za 5,3 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,1 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1 posto.

Istodobno su zalihe kapitalnih proizvoda porasle za 2,7 posto.

Na godišnjoj su razini najviše pale zalihe energije, za 57,2 posto. Zalihe kapitalnih proizvoda su smanjene za 10,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,9 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 6,4 posto i intermedijarnih proizvoda za 2,6 posto.

Statistika prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) pokazuje da su na mjesečnoj razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 2,6 posto, dok su u rudarstvu i vađenju porasle za 1,6 posto.

U sklopu prerađivačke industrije najveći rast zaliha na mjesečnoj razini statistika registrira u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 12,5 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 12,4 posto, proizvodnji proizvoda od gume i plastike za 9,5 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 9,3 posto, proizvodnji strojeva i uređaja 7,8 posto itd.

Istodobno su najviše smanjene zalihe u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 28 posto, proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 16,4 posto, proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, za 13,2 posto, proizvodnji namještaja, za 10,6 posto itd.

Na godišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 10,2 posto, a u rudarstvu i vađenju za 3,3 posto.

Statistika u sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha bilježi u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 84,8 posto, koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 74 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 27,5 posto, strojeva i uređaja, za 24,9 posto itd.

Najviše su porasle zalihe u proizvodnji metala, za 32,5 posto te ostaloj prerađivačkoj industriji, za 26 posto.