Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova održala je predavanje na temu kreditne i monetrane politike u 2020. godini. U uvodu je rekla kako se kretanja u međunarodnom okruženju nastavljaju pogoršavati uz jačanje negativnih rizika, ali da su uvjeti financiranja i dalje povoljni
- U vremenu smo priprema planova za narednu godinu i oni se trebaju bazirati na solidnim podacima, a ne na dojmu ili osjećaju, a cilj ovog izlaganja je olakšati im to planiranje, rekla je Švaljek, piše Lider, i dodala kako se za sljedeću godinu može reći da su uz nju vezane i dobre i loše vijesti, a loše se odnose na gospodarski rast.
- Od 2017. godine globalni rast usporava, a u 2019. godini će završitit s 3,6 posto. Također, predviđanja za naredne godine su niska, a iz mjeseca u mjesec se još i pogoršavaju, rekla je Švaljek.
vezane vijesti
Osvrnula se na tržita na koja Hrvatska najviše izvozi, poput Njemačke koja je već tehnički ušla u recesiju te da indexi pokazuju kako Njemačka polako ulazi u zonu recesije.
- Realni BDP bi se mogao nastaviti povećavati, podržan povoljnim kretanjima na tržištu rada, a stopa zaposlenosti je pozitivna. U 2019. godini planiramo visoku stopu rasta domaćeg gospodarstva, radi se o 2 do 3 posto. Što se korištenja fondova tiče u 2018. godini oni su iznosili 1,8 posto BDP-a, a 2019. očekujemo 2,3 posto, 2020. godine 2,4 posto, kazala je Švaljek.
- HNB drži tečaj kune relativno stabilnim, ove godine imali smo dvije devizne intervenicje, kaže Švaljek i dodaje da je likvidnost vrlo velika i pojavljuje se višak aktivnost u monetarnom sustavu koji sad iznosi 30 milijardi kuna.
Kod poduzeća ublažavanje standarda odobravanja kredita uz rast kreditne potražnje, kod stanovništva se događa pooštravanje standarda odobravanja potrošačkih kredita uz smanjenje potražnje za potrošačkim kreditima.
- Smanjuje se trošak zaduživanja države, država se kratkorčno zadužuje uz negativnu kamatrnu stopu – rekao je Švaljek.
Poboljšali su se uvjeti financiranja i za kućanstva i za poduzetnike. Kod poduzeća raste potražnja kredita u kunama, pa i banke sve više daju kredite u našoj valuti što smanjuje udio deviznih plasmana.
- Zaključno, ima razloga za optimizam, ne samo za sljedeću godinu, očekujemo visoku stopu rasta, ravnotežu, očekujemo pozitivna kretanja na trzistu rada i povoljne uvjete financiranja.
Za kraj rekla je i loše vijesti s početka predavanja, a to je da su nezivjesnoti vrlo velike, veće nego prije, pogoršava se struktrura rasta, smanjuje se udio izvoza i persprektive izvoza.
- Svi trebamo raditi na tome da budemo otporniji na krizu ali i da povećamo konkurentnost, zaključuje Švaljek.
