Gaspari kaže kako je njemu najveći problem pri uvođenju eura bio uopće ispuniti uvjete za ulazak u eurozonu 2007. godine.

'Proces približavanja započeli smo 2004. godine i ispunili sve kriterije već početkom 2006. godine, osim inflacije, koja je tada bila malo previsoka, no to smo prevladali do kraja godine', rekao je za N1.

Drugi veliki problem bila je koordinacija s resornim ministarstvima za pojedina područja bitna za tehničko preuzimanje eura, što se odnosi prije svega na problem iskazivanja cijena u obje valute, pripremu bankovnog i financijskog sustava za preuzimanje eura, kako gotovine, tako i u odnosu na računovodstvene poslove – znači, pripremu bilanci i svih postupaka zamjene valute, uz, dakako, prikladnu javnu kampanju za to da se stanovništvo i poduzeća uvjere, odnosno počnu pripremati za blagovremeno uvođenje eura.

Upitan mogu li se izbjeći poskupljenja nakon uvođenja zajedničke valute, bivši guverner je jasan - to nećete izbjeći. 'Mogu vam reći samo jedan banalan primjer u Sloveniji - prije uvođenja eura kava je bila 2 marke, a kad smo preuzeli euro, to se samo preračunalo direktno u eure, pa je kava koštala euro. Tu možete vidjeti kako je u suštini nemoguće zaustaviti taj moment 'dodatka' zbog konverzije u drugu valutu', rekao je.

Kaže da sama uredba o dvojnim cijenama u Sloveniji nije bila jako dramatična, odvijala se relativno jednostavno i glatko.

'Kao Banka Slovenije mi smo tada svakom domaćinstvu uručili manje besplatne kalkulatore za preračunavanje, koji su omogućavali da stanovništvo još prije uvođenja eura može pomoću tih kalkulatora nešto lakše pratiti cijene izražene u dvije valute', rekao je.

'Važno je da te cijene budu vrlo jasno i pregledno istaknute u trgovinama i na tržnicama. Nekih problema imali smo s time u Sloveniji jer se određena poduzeća nisu pridržavala tih uputa, pa smo morali to uspostaviti pomoću kontrole', izjavio je Gaspari te zaključio:

'I vama savjetujem da imate vrlo jaku potrošačku kontrolu vaših institucija, na tržnicama, u trgovinama i drugdje kako bi ljudi stekli povjerenje u to da proces kontrolirano teče i da je transparentan te da ne dolazi do nekih prevara, koje bi umanjile vjerodostojnost samog procesa.'

Kaže i da je pred nama razdoblje smirivanja inflacije u Europi, čime će se smanjiti rizici za nestabilnosti na financijskim tržištima u odnosu na europsku valutu. Napomenuo je i da je Slovenija poslije uvođenja eura imala rast inflacije koja je došla do razina od sedam do osam posto, zbog čega je upozorio hrvatske monetarne i fiskalne vlasti da budu vrlo oprezne.

'ECB ovog trenutka nema puno alata u svojim rukama pomoću kojih bi mogao poduzeti vrlo učinkovite mjere protiv toga, jer je situacija u svijetu toliko međusobno povezana da ne ovisi samo o euru, odnosno o ECB-u, nego prije svega o tome što će se događati u SAD-u i u Kini', zaključio je.