Stručnjaci i politička oporba uglavnom su podržali Vladin potez, uz ogradu da se radi o zakašnjeloj reakciji. Međutim, nitko se nije osvrnuo na glavni problem, koji se očito krije u omjeru upravljačkih prava u Ini.

Podsjetimo, dioničarski sporazum kojim je mađarskoj strani osigurana dominacija u Upravi donesen je 2009. godine. Nakon otkrivanja MOL-ove uloge u aferi Spice otvorile su se sumnje da je taj sporazum plod trgovine između tadašnjeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i MOL-a, ali do danas ugovor nitko iz Vlade nije osporio. Sporazumom je MOL sa 47,15 posto dionica Ine (samo tri posto više od države) preuzeo dominaciju u Upravi i Nadzornom odboru. U Nadzornom odboru Mađari imaju pet članova, a hrvatska strana četiri, uključujući predstavnika radnika.

U Upravi Ine MOL ima tri predstavnika, jednako kao i Hrvatska, no predsjednik Uprave je Mađar pa u slučaju kad je glasovanje neodlučno njegov glas nosi prevagu. Također, uvedena je rukovodna struktura neuobičajena za hrvatski Zakon o trgovačkim društvima kojom je marginalizirana Uprava društva. Izvršne ovlasti Uprave preuzeo je, ustvari, Odbor izvršnih direktora u kojemu MOL-ovi kadrovi odlučuju o svemu bitnome u Ini, a hrvatskima su prepušteni manje važni poslovi.

Činjenica je da čak i kada bi MOL dosegao većinski vlasnički udjel u Ini, ništa se ne bi promijenilo u pogledu upravljanja. A da na tom planu već prilično škripi, upozoravaju i hrvatski članovi Nadzornog odbora Ine. Nedavno je član NO-a Damir Vanđelić uputio pismo predsjedniku Uprave Zoltanu Aldottu u kojem traži hitno rješavanje niza zabrinjavajućih otvorenih pitanja i nepovoljnih praksi u upravljanju Inom. Između ostaloga, upozorio je na preglasavanje hrvatskih članova Uprave i uskraćivanje informacija Nadzornom odboru.

Zasad se radi o internim prepucavanjima, ali očigledno je da postoji problem u upravljanju. S druge strane, teško je osporiti činjenicu da je poslovanje Ine značajno unaprijeđeno otkada su glavnu ulogu preuzeli Mađari. O tome svjedoče poslovni rezultati za 2010. koju je Ina, nakon višegodišnjih gubitaka, završila sa solidnom dobiti.

Mađarska strana nije komentirala najnoviji Vladin potez, ali prije ili kasnije morat će se očitovati na zasad neizravne optužbe da su posredstvom tajanstvenog fonda kupovali dionice Ine na burzi. Ukoliko se pokaže da su Hanfine sumnje opravdane, Mađari će vjerojatno šutke prihvatiti predložene izmjene.

Međutim, ako se pokaže da su igrali pošteno, vjerojatno će doći do zaoštravanja sukoba. Nije isključeno da MOL zatraži i zaštitu svojih prava od Europske komisije. Međutim, u tome im ne ide na ruku činjenica da je i mađarska vlada prije tri i pol godine spriječila preuzimanje MOL-a na sličan način.

Kako god bilo, prije ili kasnije dvije sukobljene strane morat će sjesti za stol i otvoriti karte. Odgađanje suočavanja s istinom šteti prije svega samoj kompaniji, a teško da će trajni sukob dioničkih partnera koristiti i nacionalnim interesima.