Prve reakcije javnosti na objavu Akademije ukazuju na to da Deaton zaslužuje nagradu. Ekonomist koji ima britansko i američko državljanstvo još od 1983. zaposlen je na američkom sveučilištu Princetonu, a godinama se bavi razvojem metoda mjerenja siromaštva i potrošnje te je njegov rad donio vrlo bitne promjene u području razvojne ekonomije.

U svojoj posljednjoj knjizi 'Veliki bijeg', objavljenoj 2013, Deaton je izrazio sumnju u efikasnost klasičnih međunarodnih programa novčane pomoći u borbi protiv siromaštva. Napomenuo je da su Kina i Indija podigle desetke milijuna ljudi iz siromaštva usprkos tome što su primile relativno malo pomoći u novcu. S druge strane, siromaštvo ostaje i dalje duboko ukorijenjeno u mnogim afričkim državama iako primaju visoke iznose pomoći.

Kritika Billa Gatesa

Ovaj njegov stav kritizirao je čak i Bill Gates, poznati filantrop i dobrotvor, koji je na čelu organizacije posvećene globalnoj borbi protiv siromaštva. Gates je kazao da je Deatonova kritika programa novčane pomoći - preširoka.

Među promjenama za koje je zaslužan Deaton nalazi se i metoda kojom se može poslužiti kako bi se otkrilo troše li obitelji u siromašnim zemljama manje na ženske nego na muške potomke. On je tako proučavao koliko kućanstva troše na robu za odrasle, poput piva i cigareta, kako bi vidio razlikuje li se potrošnja tih stvari kad se u obitelji rode sin ili kći. Njegov iznenađujući zaključak bio je da nema razlike.

Sluša ga i Svjetska banka

Ekonomist koji je svoje početno obrazovanje u tom području primio na britanskom sveučilištu Cambridgeu, na kojem je i doktorirao 1974, stvorio je i metode kojima vlade siromašnih država mogu istraživati promjene u potrošnji kućanstava nakon, primjerice, porasta poreza na hranu. Zahvaljujući njegovom radu, siromašne države, ali i međunarodne financijske institucije poput Svjetske banke, danas mijenjaju svoje politike borbe sa siromaštvom.

Deaton se posljednjih godina našao i među kritičarima rastuće nejednakosti između siromašnih i bogatih. Iako u knjizi 'Veliki bijeg' napominje da nejednakost ponekad može biti dobra jer ljudima daje poticaj da rade više i efikasnije, Deaton je lani napisao da visoka primanja u nekim poljima, poput financija, navode mlade i talentirane da se posvete tim područjima, a ne nekim drugim 'vrednijim odabirima'. Deaton je upozorio i da bogati koriste svoj utjecaj kako bi 'pisali pravila u svoju korist'.

Šesti s Princetona kojem je uručen Nobel

Objavom u ponedjeljak Kraljevska je akademija zaključila ovogodišnje odluke o dodjeli Nobelovih nagrada. Deaton će kao nagradu za svoj dugogodišnji rad primiti osam milijuna švedskih kruna (oko 6,5 milijuna kuna) i time postati šesti ekonomist s Princetona koji ju je primio otkad je prvi puta dodijeljena 1969. Četiri od tih šest nagrada Princetonovi su ekonomisti dobili u posljednjih 13 godina.

Nobelova nagrada za ekonomiju nije izvorna nagrada, poput onih koje je svojom oporukom predvidio švedski industrijalac Alfred Nobel. Nagradu je inicirala švedska središnja banka, koja je i danas financira, no postupak odabira dobitnika jednak je onome koji se primjenjuje pri dodjeli Nobelovih nagrada za fiziku ili kemiju.

Nije očekivao nagradu

Angus Deaton je u izjavi medijima kazao kako nije očekivao da će ga proglasiti dobitnikom. 'Radim na mnogo različitih stvari i uvijek sam mislio da će me odbor teško izabrati jer se oni često usredotoče na jedno duboko istraživanje', kazao je Deaton za Associated Press. Dodao je i kako vjeruje da se siromaštvo u svijetu smanjuje, no da je teško odrediti koliko točno ima siromašnih jer nije dovoljno promatrati samo dohotke kako bi se odredio njihov broj. Drži da su važne mjere bogatstva i zdravlje, obrazovanje, kao i demokracija.