U proteklih dvadesetak godina najviše su poskupjeli hrana, režije, lijekovi, duhan i alkohol, a to su ujedno stvari na koje siromašnija kućanstva troše više prihoda. Stoga ne čudi da upravo oni više osjete udar inflacije od bogatih. Zbog toga autori studije 'Nejednakosti inflacije u Hrvatskoj' pozivaju na prilagodbu socijalnih naknada po tim parametrima
Iako je sasvim jasno da je u Hrvatskoj, pa i šire, u posljednjih nekoliko godina inflacija poprilično nabujala, rijetki upozoravaju kako ne osjete svi rast cijena na jednak način. Kolika je zapravo bila inflacija u Hrvatskoj u proteklih dvadesetak godina i kako je ona rezultirala na standard bogatijih i siromašnijih kućanstava otkrili su Ivica Rubil i Marina Tkalec s Ekonomskog instituta Zagreb te Ivan Žilić iz Hrvatske narodne banke u svojoj studiji 'Nejednakosti inflacije u Hrvatskoj'.
Ta je studija pokazala da, naizgled, jednako poskupljenje neke robe ili usluge znatno više utječe na siromašnija kućanstva. Analizirajući podatke iz Anketa o potrošnji kućanstava Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 2001. do 2021. godine, utvrdili su da je službena stopa inflacije u tom razdoblju iznosila 43 posto. No, tada su poskupljenja za 10 posto najsiromašnijih kućanstava značila inflaciju od 52,6 posto! S druge strane, inflacija za 10 posto najbogatijih kućanstava u Hrvatskoj, iznosila je 41,8 posto.
Ovakve su razlike moguće zbog različite raspodjele novca na kupnju pojedinih dobara i usluga. Najsiromašnijih 10 posto kućanstava, među koja spadaju umirovljenička i samačka, trošila su otprilike 70 posto svojih prihoda na stavke koje su imale veći rast cijena od službene stope inflacije, a to su hrana, režije, lijekovi, alkohol i duhan. S druge strane, 10 posto najbogatijih kućanstava troši manje od pola dohotka na te stavke, ali zato svoja sredstva više usmjeravaju na prijevoz, restorane, odjeću, obuću i rekreaciju.
Strahovita poskupljenja hrane i režija
Istraživači su utvrdili da je od 2001. do 2021. godine hrana poskupjela za 47,3 posto, a režije za čak 85,3 posto. U tih 20 godina za čak 135 posto su porasle cijene alkohola i duhana. Lijekovi su poskupjeli za 100 posto, restorani i hoteli za 70 posto, a primjerice obrazovanje svega 5,6 posto. Zanimljivo, u tom su razdoblju pojeftinile komunikacijske usluge te odjeća i obuća.
No, pravi udar inflacije osjetio se tek od 2022. godine na ovamo. U tom su razdoblju, prema podacima DZS-a, prikupljenima mjesečnim istraživanjem kretanja 38.000 cijena za 890 proizvoda na devet različitih geografskih lokacija, cijene skočile još 22 posto. Istraživači ističu da je, primjerice, u studenom 2022. godine razlika u inflaciji između 10 posto najbogatijih i 10 posto najsiromašnijih kućanstava u Hrvatskoj bila više od šest posto.
'Činjenicu da se siromašnija kućanstva suočavaju s većom stopom inflacije nego bogatija trebalo bi uzeti u obzir pri budućim prilagodbama iznosa socijalnih naknada kako bi se spriječila erozija njihove kupovne moći. Premda bi već i redovna prilagodba na temelju službene stope inflacije bila znatno unapređenje brige o adekvatnosti iznosa socijalnih naknada, naši nalazi sugeriraju da bi se uzimanjem u obzir nejednakosti inflacije moglo učiniti puno više', zaključuju autori studije.
Naime, statističari objavljuju kretanja inflacije na način da cijelu Hrvatsku gledaju kao jedno veliko kućanstvo. Tkalec, Rubil i Žilić to smatraju pogrešnim, jer se tako ne mogu pratiti razlike u inflacijskim nejednakostima između siromašnijih i bogatijih kućanstava.
