Od početka rata u Ukrajini potražnja kod hrvatskih građana za eurima porasla je za čak 70 posto. Razloga je mnogo, kažu mjenjači.

'I ova inflacija koja je pred nama ili smo već u njoj utječe na takvu odluku građana da ulažu u eure. Pretpostavljamo da i samo ratno stanje, kao i uvođenje eura koje je pred nama', rekao je Gabor Soregi, predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača, javlja HRT.

Da je zanimanje za otkup eura povećano pokazuje i činjenica da je središnja banka u samo mjesec dana dvaput intervenirala na deviznom tržištu i prodala 320 milijuna eura kako bi spriječila daljnje slabljenje kune. U HNB-u ističu da je trend veće potražnje za eurima prisutan još od sredine prošle godine.

'Ona je povezana s dvije stvari. Jedna je da je prošle godine turistička sezona bila značajno bolja, pa onda imamo i veću potražnju zbog toga za devizama, a s druge strane približava se datum uvođenja eura, pa isto vjerojatno dio ljudi mijenja svoje kune za eure', rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

U Udruzi banaka ističu da očekuju smirivanje situacije.

'Ukupne devizne rezerve HNB-a i banaka dovoljne su za gotovo bilo kakvu potražnju građana, ali s obzirom na to da je tečaj kune stabilan ne očekujemo pojačan interes građana za dodatnom kupovinom deviznih sredstava', priopćeno je iz Udruge banaka.

S obzirom na rasprostranjenost eura kao valute njegova dostupnost neće doći u pitanje, no do problema bi moglo doći u mjenjačnicama.

'Mi ovlašteni mjenjači funkcioniramo na način da otkupimo od klijenata i prodajemo dalje klijentima. Znači, eventualno je kod nas u tom smislu nestašica, jer je slabiji otkup nego što je potražnja ili prodaja', rekao je Soregi.

Stručnjaci podsjećaju da kad dođe kriza - štednja građana redovito bježi od kuna prema eurima, no takvi će trendovi ionako biti prisutni najdulje do kraja ove godine, jer će od sljedeće euro postati službena hrvatska valuta.