U poznatom krimiću ‘Oceanovih 11’ Stevena Soderbergha iz 2001. godine, skupina od jedanaest vještih lopova predvođena Georgeom Clooneyjem i Bradom Pittom opljačka jednu veliku i izvrsno čuvanu kockarnicu u Las Vegasu. Pritom uspijevaju hakirati kompjutore, prerušiti se u nekoliko različitih lažnih identiteta, izvoditi razne vratolomije, no u planiranju pljačke kao najveći problem ispostavlja se nešto prilično banalno - kako 150 milijuna dolara u kešu iznijeti neopaženo iz zgrade? Naime, tolika količina novca zauzima dosta prostora i ima značajnu težinu.

Naravno, riječ je o zabavnom holivudskom filmu, pa Oceanovih 11 uspijevaju u svojem naumu, što će u nekom budućem remakeu filma (koji je i sam prerada hita Franka Sinatre s početka 1960-ih) morati biti korjenito promijenjeno. Razlog je u tome što papirnati novac, kolokvijalno nazivan gotovina ili keš, polako ali sigurno nestaje kao standardno platežno sredstvo na svijetu te će se čuvanje u sefu 150 milijuna dolara u gotovini uskoro činiti kao potpuni anakronizam. Sve će vjerojatno biti skladišteno na elektronskoj kartici ili memorijskom sticku

Kako piše njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung, ‘trenutno se vodi globalni rat protiv gotovine’, a najnoviji je primjer toga situacija u Indiji. Tamo je nedavno vlada premijera Modija iznenađujuće proglasila nevažećima sve novčanice od 500 i 100 rupija, koje predstavljaju oko 80 posto papirnatog novca koji je u opticaju u Indiji, što je izazvalo niz problema tamošnjim stanovnicima. Vlada je odlučila da si svi Indijci novčanice od 500 i 1000 rupija moraju uplatiti na bankovni račun te će im onda novac biti isplaćen u manjim novčanicama, ali problem je u tome što većina Indijaca nema račun u banci.

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Amartya Sen je takvu odluku indijske vlade opisao kao ‘despotsku i autoritarnu’, no pohvala je došla zato iz usta australijske veleposlanice u Indiji Harinder Sidhu, koja je u intervjuu izjavila kako Modijev potez smatra ‘inspirirajućim i fascinirajućim’. Zašto? ‘Australija također razmišlja o demonetizaciji’, otkrila je veleposlanica u intervjuu za novine Indian Express. Indijci su pak bili šokirani iznenadnom odlukom vlade te su uslijedili nemiri i gužve u bankama.

Vlada je pak povlačenje iz opticaja novčanica od 500 i 1000 rupija obrazložila kao borbu protiv korupcije i crnog tržišta. Dodali su i kako žele poticati negotovinske transakcije u poslovanju i svakodnevici, a cijeli projekt su osmislili inozemni konzultanti poput Boston Consulting Group. Zanimljivo je i da ovaj projekt indijske vlade pomaže i američki USAID, koji je s indijskim ministarstvom financija pokrenuo inicijativu ‘Catalyst: Inclusive Cashless Payment Partnership’ čiji je cilj smanjiti upotrebu papirnatog novca.

Njemački gospodarski novinar i publicist Norbert Häring smatra kako je to još jedan pokazatelj namjere skupine najmoćnijih svjetskih banaka, tzv. Group of Thirty, da polako ukine papirnati novac te da se sve financijske transakcije odvijaju preko kartica, smartphonea i sličnih uređaja.

Pripadnici Group of Thirty su i Larry Summers, bivši američki ministar financija, i Kenneth Rogoff, bivši glavni ekonomist MMF-a, obojica veliki zagovornici potpunog ukidanja gotovine. Sada harvardski profesor, Rogoff je čak objavio i knjigu 'Prokletstvo gotovine' (The Curse of Cash), u kojoj objašnjava zašto treba ukinuti gotovinu. Kako je izvijestio Bloomberg, Rogoff smatra da se gotovina koristi većinom u sivoj ekonomiji te da bi ukidanje keša 'otežalo kriminalne radnje'. Kritičari pak takvu ideju opisuju kao totalitarnu.

Prvo treba ukinuti najveće novčanica, smatraju zagovornici ukidanja gotovine, a zanimljivo je i kako je nakon duge rasprave prošle godine Europska centralna banka (ECB) donijela odluku o povlačenju novčanice od 500 eura do 2018. Ta je odluka izazvala velike prijepore unutar ECB-a, pa se u izdvojenom mišljenju oglasio direktor Odjela za gotovinu Yves Mersch, koji je napisao da se unutar ECB-a ‘stvorio kartel protiv gotovine’. Skupina zagovornika ukidanja gotovine sastoji se, po ECB-ovom direktoru Merschu, od ‘ekonomskih alkemičara’ koji misle da negativne kamate stimuliraju rast te ‘alijanse financijaša i predstavnika novih digitalnih tehnologija’, koji u tome vide priliku preuzeti potpunu kontrolu nad kretanjem novca, i last but not least ‘velikih zagovornika zakona i reda’, koji smatraju da bi ukidanje gotovine značajno otežalo utaju poreza i slične malverzacije.

Odluke o povlačenju najvećih novčanica donijele su i Kanada, Filipini, Danska i druge države, a digitalno se plaćanje svugdje sve više promovira, pa ne čudi što se njemačka Zaklada za tržišno gospodarstvo nedavno oglasila s upozorenjem da bi ukidanje papirnatog novca značilo ‘smanjenje naše privatne sfere, prava na imovinu i slobodu’ i da bi se time ‘olakšala mogućnost države da nadgleda svoje građane’. Ipak, trend je prema polaganom ukidanju papirnatog novca, a ovo čemu sada svjedočimo je vjerojatno tek početak.