Posljednji paket heljde nestaje ti ispred nosa: starija gospođa vadi je iz dubine police trgovačkog lanca i uvjereno odlazi prema kasi. Na pitanje zbog čega su ljudi kupili svu heljdu, odgovara: 'Tu nema ništa čudno'. Slična situacija može se primijetiti i u drugim velikim prehrambenim trgovinama. Heljda se u izobilju jedino može naći u trgovinama koje ne pripadaju lancima. Doduše, njezina cijena nije uopće toliko jeftina – od 60 rubalja (10 kn) za paket. Od početka mjeseca heljdina krupa poskupila je za 48,3 posto, napisao je 26. studenog Rosstat. Bez obzira na to, Rusi je i dalje kupuju, ignorirajući rižu, makarone te druge vrste krupe. 'U listopadu podigla se potražnja, negdje za jedan i pol do dva puta, ali sad je vrhunac', govori Vladimir Rusanov, službeni predstavnik X5 Retail Group, ističući da su umirovljenici najviše kupovali heljdu. 'U većini trgovina nema heljde po niskoj cijeni. Postoji još mogućnost da distributeri zadržavaju robu, očekujući da će cijene heljde još više narasti', govori Marija Kurnosova, direktorica kompanije Ašan za vanjsku komunikaciju. 'Heljda postoji, i u skupim trgovinama, i u jeftinim. Situacija se trenutno normalizirala, nema veće spekulacije na tržištu. Naravno, cijene heljde su narasle', govori Oksana Tokareva, voditeljica za korporativne i vanjske komunikacije METRO Cash & Carry, piše Ruski vjesnik

Spekulacija na tržištu heljde u 2014. izazvana je vijestima o nerodici u Altajskom kraju, gdje raste gotovo polovina ruske heljde. Trgovački lanci dobili su informaciju o rastu nabavnih cijena, a građani su se 'bacili' na kupovinu strateški važne krupice. Stihijski rast krupice zadnji put se primijetio 2010., kad su nakon suše i nerodice tržišne cijene psihološki važne namirnice narasle za više od dva puta. Nakon rezultata provjera Federalna antimonopolna služba došla je do zaključka da je rast cijene utjecao na sporazum u veleprodajnom lancu.

Rast cijena mesa, povrća i mliječnih proizvoda objektivno je puno osjetljiviji za većinu Rusa, iako ne dovodi do situacije s praznim policama. 'Poskupljenje čitavnog niza druge robe i predmeta isto uznemirava stanovništvo, no brine pojedine ciljane grupe. A heljda je, pak, masovna roba, pa se sad, naravno, digla čitava panika', objašnjava Lilija Ovčarova, direktorica Neovisnog instituta za društvenu politiku. 'Ista takva tendencija bila je i s talijanskim makaronima, kad su objavili kontrasankcije. Ili sa stranom konzerviranom ribom, sa sitnom ribom i sardinama. No tad je to ostalo neprimijećeno'.

Kao nacionalnu ideju i glavno nacionalno jelo sami dužnosnici ističu heljdu, javno je navodeći kao glavni primjer patriotizma i domaće proizvodnje. 'Moja omiljena hrana je kruh, milijeko i heljdina kaša', izjavio je u listopadu Nikolaj Fedorov, ministar poljoprivrede, savjetujući svima da jedu nacionalnu rusku hranu.

Sve u svemu, u masovnoj kupovini odrazila se karakteristična reakcija Rusa na krizu ili pad vrijednosti rublja: umjesto da smanje troškove ljudi započinju trošiti novac, praveći zalihe ili investirajući u robu i usluge, jer su tradicionalno velika očekivanja da će vrijednost nacionalne valute pasti.

Članak u cijelosti možete pročitati OVDJE